Humanitarna pomoć kao igračka Rusije | Politika | DW | 27.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Sirija

Humanitarna pomoć kao igračka Rusije

Milioni ljudi u Idlibu ovise o isporuci pomoći preko graničnog prelaza Bab al-Hawa. Humanitarna pomoć dolazi samo ako Rusija to dozvoli. Moskva bi tu situaciju mogla iskoristiti za pregovore u ratu u Ukrajini.

Granični prelaz Bab al-Hawa nije bilo kakav granični prelaz u sjeverozapadnoj Siriji. Svakog mjeseca, između 600 i 800 kamiona međunarodnih organizacija putuje iz Turske u regiju Idlib kako bi snabdijevali tamošnje ljude hranom, lijekovima i ostalim potrebštinama. "Ako Bab al-Hawa bude zatvorena, to bi moglo dovesti do humanitarne katastrofe. Posebno ljudi u izbjegličkim kampovima u ovoj regiji zavise od ove pomoći", kaže Huda Khayti, šefica centra za žene u Idlibu koji zajedno sa organizacijom 'Medico International' interno raseljena lica u regionu podržava u sektoru obrazovanja.

Same brojke pokazuju koliko je Bab al-Hawa važan za Sirijce na sjeverozapadu zemlje. Prema različitim procjenama, u provinciji Idlib živi oko četiri miliona ljudi, od kojih skoro dva miliona živi u izbjegličkim kampovima. Mnogi su više puta bježali unutar Sirije, a gotovo svi ovise o humanitarnoj pomoći. Samo u izbjegličkom kampu Atmeh, koji se nalazi deset kilometara sjeverno od graničnog prelaza, oko milion ljudi živi u kolibama i šatorima. Tamo nema ni tekuće vode ni dovoljno struje, a bolesti se zbog otežanih higijenskih uslova, neprestano šire.

Žila kucavica Bab al-Hawa

Deset godina rata u Siriji: djetinjstvo na smetljištu

Mnogi Bab al-Hawa nazivaju žilom kucavicom, ali bi ona mogla biti prekinuta 10. jula. Jer tada će, u dalekom New Yorku, Vijeće sigurnosti UN-a pregovarati o produženju mandata koji čini osnovu za isporuku pomoći u regiji Idlib. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda odlučilo je 2014. otvoriti četiri granična prijelaza prema sjeverozapadu Sirije. Cilj je bio osigurati snabdijevanje ljudi osnovnim potrepštinama u posljednjem uporištu pobunjenika u Siriji, koje kontroliše islamistička grupa Hayat Tahrir al-Sham (HTS), koja je bliska Al-Qaidi.

Od 2020. godine se svake godine odlučuje o tome da li će granični prelaz Bab al-Hawa biti zatvoren ili ne. Svake godine, Huda Khayti se sa zabrinutošću osvrće na ovaj dan u julu. "Preko Bab al-Hawe se u Tursku prevoze i teško bolesne osobe. Gdje će se ubuduće liječiti? Ovdje nema čak ni lijekova za hemoterapiju", kaže Khayti.

Preko graničnog prelaza Bab al-Hawa mjesečno prelazi 600 do 800 kamiona koji prevoze humanitarnu pomoć.

Preko graničnog prelaza Bab al-Hawa mjesečno prelazi 600 do 800 kamiona koji prevoze humanitarnu pomoć.

Bente Scheller, šefica odjela za Bliski istok i Sjevernu Afriku Fondacije Heinrich Böll, smatra problematičnim što je prekogranična pomoć završila pred Vijeće sigurnosti. "Rusija može iskoristiti pravo veta kao dodatno oružje za uskraćivanje humanitarne pomoći sirijskom stanovništvu."

Kao Assadova zaštitna sila, Rusija već dugo traži da sva pomoć ide preko glavnog grada Damaska. Međutim, strahuje se da bi tada režim, sa vrlo velikom vjerovatnoćom, slao pomoć samo grupama stanovništva lojalnim Assadu, a zatvaranjem Bab al-Hawe imao bi još jedno sredstvo za vršenje pritiska na stanovništvo u Idlibu. "Assad iskorištava humanitarnu pomoć u političke svrhe", kaže Anita Starosta, referentica za Siriju u Medico International. Rusija bi također mogla biti u iskušenju da iskoristi Bab al-Hawa u dodatne političke svrhe  u pregovorima za svoj agresijski rat u Ukrajini.

Humanitarna pomoć kao sredstvo za vršenje pritiska

Huda Khayti, šefica centra za žene u Idlibu

Huda Khayti, šefica centra za žene u Idlibu

Stručnjaci sumnjaju da bi Rusija 10. jula mogla iskoristiti glasanje da dobije ustupke u vezi s ratom u Ukrajini. SAD i EU uvele su seriju sankcija Rusiji nakon ruskog rata protiv Ukrajine. Sasvim je moguće da ovaj put, zauzvrat, Rusija neće dozvoliti dalje produženje prekogranične pomoći Siriji, smatra Bente Scheller.

U međuvremenu, Rusija ne želi da joj se gleda u karte. Zamjenik ambasadora UN-a Dmitri Polianskij kaže da Moskva još nije odlučila kako će glasati: "Ne poričem da se radi i o izbjeglicama, ali i o terorističkim grupama, one imaju koristi od toga". Lokalno dominantna islamistička milicija HTS kontroliše Bab al-Hawa, što joj također omogućava da naplaćuju carine.

"Rusija u svakoj prilici navodi da su u Idlibu samo teroristi i na taj način odvraća investitore, smatra Schellerova. „HTS kontroliše Idlib i tačno je da je ekstremistička grupa. Ali milioni ljudi žive u pokrajini, više od 95 posto su civili, među njima i mnogo djece".

Rusija, Iran i Turska

Humanitarna situacija u Siriji je nakon jedanaest godina rata katastrofalna - a to je pogoršano ozbiljnom ekonomskom krizom, uključujući krah sirijske i turske valute. Ovo također ima negativan utjecaj na regiju Idlib. Idlib se nekada smatrao žitnicom Sirije. Ali od toga nije puno ostalo. Mnogi poljoprivrednici su protjerani ili pobjegli, a na poljima su izbjeglički centri. Neka polja su pogođena raketama. Čak i prije rata protiv Ukrajine, širom Sirije je vladala nestašica pšenice. "Ali globalna kriza trenutno pogoršava situaciju", kaže Anita Starosta iz 'Medico international'. Nedostaje hljeba, brašna, šećera i goriva.

Ljudi u izbjegličkim kampovima na turskoj granici su interno raseljeni

Ljudi u izbjegličkim kampovima na turskoj granici su interno raseljeni

Sigurnosna situacija se, s druge strane, minimalno poboljšala: službeno postoji prekid vatre između HTS milicije i njene zaštitne sile, Turske, s jedne strane i predsjednika Asada i Rusije s druge. Prekid vatre je osigurao da je u posljednje dvije godine u Idlibu bilo manje borbi, iako su i dalje vršeni vazdušni napadi.

EU i SAD sada uglavnom samo pružaju humanitarnu pomoć u Siriji, čak i ako se povremeno tvrdi da je Sirija i dalje visoko na političkom dnevnom redu. U maju je u Briselu prikupljeno nešto više od šest milijardi eura za zemlju pogođenu krizama i ratom. Ali u samoj zemlji samo nekoliko zemalja zaista nešto rade: Rusija i Iran uz Assada, te Turska u Idlibu i sjeveroistočnoj Siriji.

Strah od ruskih i turskih planova

Od okončanja mandata UN-a za granični prijelaz u Bab al-Hawa, Assad i Rusija nisu jedini koji bi mogli imati koristi u smislu politike moći, već i Turska u drugačijem smislu. Jer preko graničnog prelaza Bab al-Hawa ne prolaze samo humanitarne zalihe UN-a, već je to i glavno pretovarno mjesto za turske nevladine humanitarne organizacije koje djeluju nezavisno od UN-a. Ako bi se mandat UN-a završio, Turska bi još uvijek mogla odlučiti koliko pomoći u Idlib smiju dostaviti druge humanitarne organizacije.

Cijene hrane u Idlibu su izuzetno visoke

Cijene hrane u Idlibu su izuzetno visoke

Ljudi u Idlibu su zabrinuti zbog turskih akcija na sjeveroistoku zemlje. Turska već sedmicama granatira tamošnja sela, a iznad njih nadlijeću dronovi. Erdogan navodno iz sirijske granične oblasti s Turskom želi protjerati kurdske snage bliske PKK. Kritičari su, s druge strane, uvjereni da je glavna briga turskog predsjednika osigurati barem dovoljno sirijske teritorije kako bi tamo mogao slati izbjeglice - čak i ako dolaze iz drugih, ne-kurdskih regija Sirije.

Nije poznato da li već postoje razgovori ili dogovori između Rusije i Turske oko graničnog prijelaza Bab al-Hawa. "Ali ono što znam je da smo mi ljudi u Idlibu uvijek na milost i nemilost političkim interesima - posebno kada Rusija želi nešto politički postići", kaže aktivistica za ljudska prava Huda Khayti. U svakom slučaju, koordinatorica u Medico internationale ,Anita Starosta, se zalaže da sve humanitarne organizacije udruže snage kako bi poduzele akciju protiv instrumentalizacije humanitarne pomoći.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu