Human Rights Watch: ″Globalni napad Kine na ljudska prava″ | Politika | DW | 15.01.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Human Rights Watch: "Globalni napad Kine na ljudska prava"

Ugnjetavanje, cenzura, manipulacije: Human Rigths Watch u svom izvještaju za 2020 godinu vrlo jasno i odlučno kritizira Kinu. Ova zemlja, kako se navodi, ugrožava međunarodna ljudska prava.

Bila je to dobrodošla prilika za šefa Human Rights Watch-a (HRW), Kennetha Rotha da otputuje u Hong Kong kako bi predstavio godišnji izvještaj ove organizacije za zaštitu ljudskih prava. Ove godine je glavno  težište izvještaja Narodna Republika Kina.

A onda se dogodilo sljedeće: Rothu je zabranjen ulazak. Prema onome što je rekao ulazak mu je zabranjen bez navođenja razloga. Na Twitteru je Roth kritizirao kinesko rukovodstvo koje se u odbijanju dozvole za ulazak pozvalo na svoje suvereno pravo. Roth kaže: "Peking bi trebao slušati, ne cenzurirati."

Napad na ljudska prava

Ovogodišnji izvještaj HRW se svom žestinom koncentrira na Kinu i izvlači uznemirujući zaključak. Zemlja, kako se navodi, izvodi najintenzivni napad na globalni sistem ljudskih prava kojeg je svijet vidio od sredine 20. stoljeća, napisao je Roth u predgovoru izvještaja. Ukoliko se, kako je dalje napisao, ni jedna zemlja tome ne suprostavi prijeti distopijska budućnost i velika katastrofa za ljudska prava. 

Kenneth Roth, šef Human Rights Watch-a

Kenneth Roth, šef Human Rights Watch-a

Kina, kako dalje navodi HRW, u potkopavanju ljudskih prava provodi jasnu strategiju: predstavlja se kao atraktivan trgovinski partner i istodobno stvara mrežu globalne cenzure. To je, kako se dalje navodi, opasna mješavina jer s jedne strane Kina tako vezuje zapadne partnere za sebe i sprječava istodobno javnu kritiku zbog onoga što se dešava unutar zemlje.

Sudbina Ujgura

Uvjeti na sjeverozapadu Kine su, prema navodima HRW, posebno zabrinjavajući. Tamo, u regionu Xinjianga, muslimanska manjina Ujguri je internirana u tzv. logore za ponovnu naobrazbu gdje su maltretirani. "U najvećem valu hapšenja posljednjih desetljeća privedeno je više od milion muslimana koji potiču iz Turske i na neodređeno vrijeme zatvoreno i podvrgnuto prisilnoj indoktrinaciji",  piše Human Rights Watch. Pri tome kao centralni instrument svoje represije Kina koristi tehnologiju i ima najveći državni sistem kontrole i nadzora koju je svijet ikada vidio, piše HRW. Videokamere prepoznaju lica, službenici stiču saznanja pomoću aplikacija i postoje elektronski punktovi za kontrolu - checkpoints.

Ovo digitalno nadgledanje je nadopunjeno fizičkom prezentnošću. Milion službenika i članova partije je mobilizirano kako bi redovno "posjećivali" muslimanske porodice, neko vrijeme se uselili kod njih i izvještavali ako neka porodica primjerice obavlja molitvu ili na drugi način prakticira vjeru, navodi se u izvještaju. Osim toga, kako se dalje navodi, Kina je između ostalog koristila veto u Vijeću sigurnosti UN-a kako bi blokirala mjere UN-a za zaštitu najprogonjenijih ljudi širom svijeta.

Civili pod vatrom u Jemenu i Siriji

Izvještaj HRW-a pokazuju i ovo: Kina ni izdaleka nije jedina zemlja koja krši ljudska prava. Izvještaj preispituje stanje ljudskih prava u više od 90 zemalja. I u Siriji i Jemenu strane u konfliktu otvoreno ne poštivaju međunarodna pravila. Kada je riječ o Siriji World Report 2020 kritikuje kako vladine trupe tako i naoružane grupe opozicije. Obje su, kako se navodi u izvještaju, počinile povrede ljudskih prava. Trupe sirijskog vlastodršca Bašara al Asada su tokom vojne operacije u regionu Idlib koristile zabranjeno oružje, konfiscirale imovinu i ponižavale ljude. I opozicionim grupama HRW prebacuje da su vršile napade na civile u područjima koja su pod kontrolom vlade.

Asadove snage su u napadu na Idlib koristile nedozvoljeno oružje, navodi HRW

Asadove snage su u napadu na Idlib koristile nedozvoljeno oružje, navodi HRW

U Jemenu je, prema izvještaju HRW, najveća humanitarna kriza na svijetu. Hiljade civila je ubijeno ili ranjeno. U sukobu učestvuje čitav niz aktera. HRW svim učesnicima u konfliktu prebacuje da su počinili zločine protiv jemenskog naroda.

U pogledu Kine HRW naglašava suštinsku razliku: Socijalističkoj državi u rukama Komunističke partije se međunarodna zajednica dodvorava. U brojnim slučajevima je to povezano sa ekonomskom superiornošću Kine, analizira HRW. Preduzeća u Kini su pod diktatom Komunističke partije, navodi se dalje. Ako Komunistička partija odluči da kazni neku zemlju tako što bojkotira njenu robu preduzeća to moraju poštivati. To znači: Zemlja, koja se usudi izraziti kritiku, rizikuje da izgubi pristup kompletnom kineskom tržištu koje čini 16 posto svjetske ekonomije.     

U drugim slučajevima utjecaj se odvija suptilnije. Jedan primjer za to je Pakistan. Zemlja je usko povezana sa Kinom jer prima sredstava iz kineskog projekta Put svile, infrastrukturnog projekta koji vrijedi bilione. On bi Kini trebao osigurati pristup još većem broju tržišta. Pakistan je pri tome važna poveznica. Ni prilikom posjete pakistanskog premijera Imrana Khana Pekingu ni u njegovoj ulozi koordinatora Organizacije za islamsku kooperaciju (OIC) Pakistan se nije kritički izrazio o stanju svoje muslimanske braće u Kini. Naprotiv: pakistanske diplomate su pohvalile Kinu za njenu "brigu za muslimansku braću". 

U Jemenu se odvija najveća humanitarna katastrofa na svijetu, piše HRW u svom godišnjem izvještaju

U Jemenu se odvija najveća humanitarna katastrofa na svijetu, piše HRW u svom godišnjem izvještaju

Demokrate se drže previše suzdržano

I Europa i Sjedinjene Američke Države u ophođenju sa Kinom, prema navodima HRW, nisu postigle dobre rezultate. Države EU su se povukle u "tihu diplomaciju". Zapadni lideri tvrde da o stanju ljudskih prava u Kini vode razgovore iza zatvorenih vrata a ne pred očima javnosti. Bilans, kako navodi HRW, nikada nije povučen. Ono što ostaje, kako dalje navodi organizacija, je dojam da je sklopljen još jedan trgovinski ugovor.  

SAD su se doduše, kako se navodi u izvještaju HRW, Kini suprostavile sankcijama, ali su bile nepouzdane i nedosljedne.

Riječ je o sumornoj slici koju pokazuje izvještaj HRW, ali kineski uspon kao globalne sile je nezaustavljiv. To, kako ocjenjuje HRW, zahtijeva odgovor bez presedana. Moraju se ojačati kritički glasovi u Kini i odustati od tihe diplomacije, navodi se dalje. Osim toga upravo vlade, kojima su ljudska prava važna, trebaju odustati od dvostrukih standarda, navodi HRW. Zašto je američki predsjednik Donald Trump s pravom osuđivan zbog razdvajanja djece i roditelja na meksičkoj granici, a kineska vlada nije kada je učinila isto u Xinjiangu, pita HRW.

Kina treba kontrafront, rezimira HRW. "Države bi se trebale okupiti kako bi formulirale zajedničke standarde. Vrijeme je da se prepozna da Kina radi na odbacivanju sistema međunarodne vladavine ljudskih prava, odnosno na njegovom redizajniranju", navodi HRW.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije