Hrvatski nacionalni interes je stabilna BiH

Predsjednik Ivo Josipović, po Ustavu sukreator hrvatske vanjske politike, jasno je naveo tri cilja vanjske politike, na kojima će surađivati s budućim premijerom Zoranom Milanovićem i novom šeficom diplomacije Vesnom Pusić. „Očekujem da se završi do kraja naš europski put. Očekujem širenje suradnje na neke izvaneuropske zemlje, zemlje koje imaju ozbiljan gospodarski potencijal i ono što je meni posebno na srcu – jačanje regionalne suradnje. I otklanjanje onih repova iz prošlosti, da tako kažem, koje imamo u odnosu na naše susjede, u prvom redu mislim na Srbiju i Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu,“ izjavio je Josipović.

Na tom je tragu i Milanovićeva najava kako će njegov prvi vanjskopolitički posjet biti u regiji, a da li će to biti Bosna i Hercegovina, Slovenija ili Srbija zasad nije precizirao. No, istaknuo je veliku odgovornost Hrvatske. „Prije svega mislim na susjednu Bosnu i Hercegovinu, u kojoj živi velik broj Hrvata, sunarodnjaka većinskog naroda u Hrvatskoj, s kojom dijelimo jako dugu granicu i koja, 16 godina nakon Daytona, još uvijek nije funkcionalna država. Hrvatska od toga nema koristi i tu moramo gledati nacionalni interes,“ kazao je Milanović. A vezano uz BiH i glasanje tamošnjih Hrvata na izborima u Hrvatskoj te moguće izmjene izbornog zakonodavstva i Zakona o prebivalištu, budući je premijer podsjetio kako je problematika Hrvata u Bosni i Hercegovini jako kompleksna ali je, neovisno i o emotivnom pristupu tom pitanju, najavio uvođenje reda u svim, pa i tim segmentima međusobnih odnosa.

Karte na stol za konsolidiranje s BiH

I za novu šeficu diplomacije Vesnu Pusić nema spora da treba poboljšati odnose sa susjedima, staviti sve karte na stol, na primjer za konsolidiranje Bosne i Hercegovine. Što se tiče odnosa sa Srbijom, Pusić je najavila ukidanje Zakona o ništetnosti optužnica bivše SFRJ, ali istodobno formaliziranje suradnje dvaju tužiteljstava, jer „na ovakav način mi bi jedan dio ljudi osudili, ni krive ni dužne, da ne mogu nikada prijeći državnu granicu.“ Kad je u pitanju povlačenje međusobnih tužbi za genocid, Pusić je kazala kako su tri ključna otvorena pitanja za posljedice rata sudbina nestalih, povrat opljačkanog blaga i imovine te pitanje ratnog zločina.“I ako se oko toga uspijemo dogovoriti na razini, recimo, međudržavnog sporazuma onda po mom mišljenju treba staviti na dnevni red i pitanje uzajamnih tužbi za genocid,“ pojasnila je Pusić.

Profesor Damir Grubiša sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti pozitivnim drži što je „Hrvatska nakon konsolidacije svoga položaja u Europskoj uniji, odlučila riješiti otvorena pitanja sa susjedima – od definiranja granica, prekogranične suradnje, kažnjavanja ratnih zločina i kršenje ljudskih prava do širenja gospodarske suradnje.“ Grubiša smatra i da bi Hrvatska svoju kredibilnu poziciju trebala iskoristi za stabiliziranje Bosne i Hercegovine, kao iskren i dobar susjed a ne remetilački faktor.

Autorica: Gordana Simonović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić