Hrvatski ″hladni rat″ zbog seksualnog odgoja | Kiosk | DW | 28.12.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Hrvatski "hladni rat" zbog seksualnog odgoja

Pored najava albanske dijaspore, podrijetlom iz Preševa, da će pokrenuti novu gerilsku borbu na jugu Srbije, tisak na njemačkom jeziku se osvrće i na borbu u Hrvatskoj između Crkve i vlasti zbog seksualnog odgoja.

"To nije zabilježeno već godinama: moćna Katolička crkva u Hrvatskoj masivno napada vladu zbog seksualnog odgoja u školama. Vlada opet uzvraća da Crkva zastupa srednjovjekovna poimanja te da se ne treba miješati", pojašnjava Frankfurter Rundschau trenutačnu javnu diskusiju u Hrvatskoj o nastavnom planu i programu za seksualni odgoj u školama, dodajući da tamošnji mediji već govore o "hladnom ratu".

Kardinal Bozanić za oltarom za vrijeme mise

Bozanić i drugi crkveni dužnosnici se protive nastavnom planu seksualnog odgoja

Stajališta protivna "biću hrvatskog naroda"

Frankfurter Rundschau dalje piše da su visoki dužnosnici Crkve, prije svih kardinal Josip Bozanić, kritizirali novi nastavni plan, kojega je izradila vlada, navodeći da se školsku djecu time "podučava pornografiji, masturbaciji, sprečavanju začeća, 'seksu bez emocija', homoseksualnosti i spolnim bolestima. Crkveni dužnosnici dalje navode da nastavni plan sadržava 'apsolutno neprihvatljiva stajališta o seksualnosti i o braku, koja su protivna kršćanskoj antropologiji i biću hrvatskog naroda'. Na to je ministar obrazovanja Željko Jovanović poručio: 'Crkva nema što tražiti u školama'." Crkva je na te izjave reagirala tako što je proteklih dana u supermarketima i na kioscima dijelila letke, piše Frankfurter Rundschau.

Zoran Milanović

Milanović Crkvi u Hrvatskoj trn u oku

U tim lecima se poziva roditelje da ustanu protiv novog seksualnog odgoja i zatraže ukidanje te nastave, navodi se dalje i dodaje da je Jovanović na to odgovorio da biskupi o novoj nastavi seksualnog odgoja šire samo "laži i dezinformacije".

List napominje da svađe između Crkve i države u Hrvatskoj nisu započele tek diskusijom o seksualnom odgoju u školama: "Socijaldemokratski šef vlade Zoran Milanović je odbio na državni praznik nazočiti svečanoj misi. U očima mnogih građana je to bilo tabu, jer su, po njima, Crkva i država već stoljećima bili jedno. Kritike u Vatikanu je izazvala i neotesana izjava Milanovića da tešku gospodarsku krizu te skorašnje EU članice ne može riješiti Sveti Duh, već samo zalaganje građana."

Jedan kamen ujedno i kamen spoticanja na jugu Srbije

Podsjećajući na gerilsku borbu oslobodilačke vojske Albanaca Preševa, Medveđe i Bujanovca (UCPMB) 2000./2001. protiv srpskih sigurnosnih snaga, austrijski Die Presse prenosi da veterani tih gerilaca iz švicarskog egzila prijete da bi mogli pokrenuti ponovno oružanu borbu na jugu Srbije.

Albanski gerilci u Preševskoj dolini

Albanski gerilci su vodili borbu s ciljem odcjepljenja Preševske doline od Srbije

"Kamen spoticanja je ustvari jedan kamen. Sredinom studenog su veterani UCPMB ispred općinske zgrade u Preševu postaviti spomenik u sjećanje na njihove suborce koji su pali u borbi prije više od deset godina. Od tada vojna policija ponovno pojačano patrolira u toj graničnoj regiji. Doduše, sve strane u Preševskoj dolini su se distancirale od prijetnji pobunjenika u egzilu nazvavši ih 'potpuno neozbiljnim' i 'štetnim'. Svejedno te prijetnje u Beogradi dižu veliku prašinu. Premijer Ivica Dačić govori o 'provokaciji' te je općinsku upravu nekoliko puta uzaludno pozvao da sruši od općine odobreni spomenik - u protivnom će Beograd to učiniti, poručio je Dačić. Općina se međutim oglušuje na to i poručuje da se mora poštivati povijest svakog naroda", piše Die Presse.

Ovaj list ujedno napominje da u Srbiji živi oko 60.000 pripadnika albanske manjine te da su se Albanci u Preševskoj dolini referendumom već 1992. izjasnili za priključenje neovisnom Kosovu. Nakon toga je 2000. i 2001. došlo do oružane borbe za odcjepljenje od Srbije te je postignuti dogovor s obećanjima da će se poboljšati prava manjina - što se nije ispunilo, pojašnjava Die Presse. "Umjesto toga se Albanci i dalje osjećaju kao strano tijelo u jednoj državi koja im pristupa s nepovjerenjem i neprijateljski", piše Die Presse.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić