Hrvatska naginje trijumfalizmu

Neue Zuercher Zeitung piše: "U svom najnovijem monitoring-izvještaju, objavljenom sredinom oktobra, Evropska komisija zamjerila je Hrvatskoj da nije procesuirala više od polovine slučajeva ratnih zločina. Spominju se i deficiti u zaštiti svjedoka. A sada i bilateralna saradnja Hrvatske i Srbije daje povod za zabrinutost.

Oslobađajuća presuda generalima Gotovini i Markaču stoji na putu samokritičnoj refleksiji. Tako je presuda propraćena ne samo eksplozijom radosti i oduševljenja već i jednom ne malom mjerom trijumfalizma. Oslobađajuća presuda interpretira se kao nešto što je potpuno apsolutno i važeće za cijelu naciju i čime se podvlači debela crta pod rat. U sred nezapamćene medijske pompe na marginama se spominje da je u akciji Oluja prilikom protjerivanja 200.000 Srba došlo do teških ratnih zločina.

Patriotski zanos bez mjere

U patriotskom zanosu ventiliraju se ideje i teze, koje ne ostavljaju prostora za senzibilnost. U njih spada i prijedlog selektora fudbalske reprezentacije Hrvatske da generale Gotovinu i Markača u martu pozove da otvore utakmicu protiv Srbije u Zagrebu prvim udarcem loptom. Radost velikog broja Hrvata i njihovo sada učvršćeno ubjeđenje da je hrvatska vojska u domovinskom ratu u svemu ispravno postupala je za mnoge Srbe šamar u lice. Srbija je saradnju sa Haškim sudom reducirala na tehnički nivo. Vlada je najavila da neće poslati predstavnika na konferenciju Haškog tribunala u četvrtak u Beogradu niti da će je na bilo koji način logistički podržati, na što Tribunalu nije preostalo ništa drugo nego da je otkaže.

Ministar Rasim Ljajić, zadužen za saradnju sa Haškim sudom kaže da je njegov rad doveden do apsurda i da je besmisleno ubjeđivati nekog u Srbiji o tome koliko je važna konfrontacija za prošlošću i pomirenje sa susjedima u regionu. Opasnost od nacionalističkih ispada je velika. U Beogradu su u subotu bili protesti na kojima su se palile hrvatske zastave. Prethodno su organizovani marševi protivnika evropskih integracija. Oni hašku presudu vide kao na urotu Brisela, tim prije što je za EU važno da u julu u svoje redove primi Hrvatsku, koja ne bi smjela biti opterećena ratnom prošlošću", zaključuje Neue Zuercher Zeitung.

Preslobodna interpretacija presude

Tageszeitung iz Berlina donosi intervju sa Kajem Ambosom (Kai Ambos), profesorom krivičnog i međunarodnog prava na Univerzitetu Goettingen i članom tima odvjetnika, koji su branili hrvatske generale Gotovinu i Markača. Profesor Ambos o presudi Haškog suda kaže:

"Apelacioni sud je ustanovio da nije dokazano da su artiljerijski napadi na gradove predstavljali ratni zločin. Dok je prva instanca artiljerijski pogodak, koji je promašio vojni cilj za više od 200 metara, proglasila dokazom za ratni zločin, druga istanca je taj kriterij progalsila neupotrebljivim, tim prije što takvi promašaji mogu imati i druge razloge kao što je vjetar ili druge vremenske parametre, tako da jedan takav apstraktni kriterij nema smisla. Apelacioni sud smatra da nije dokazano da je postojao zajednički zločinački poduhvat za progon srpskog stanovništva.

Povrat zauzetih hrvatskih područja u Krajini je sa aspekta međunarodnog prava bio dozvoljen. Sud se nije bavio pitanjem da li već kako je izvršena ta akcija, dakle da li se Hrvatska vojska pridržavala međunarodnog prava. Presuda 3:2 sudijska glasa bila je veoma knap. Stoga hrvatska vlada ne bi trebala interpretirati presudu previše slobodno", kaže između ostalog u intervjuu za Tageszeitung iz Berlina Kaj Ambos (Kai Ambos), profesor krivičnog i međunarodnog prava na Univerzitetu Goettingen.

Autorka: Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Svetozar Savić