1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatska i Srbija privlačnije inozemnim ulagačima od BiH

13. april 2012

Inozemni ulagači su u 2011. u BiH uložili 313 milijuna eura. Hrvatska je, međutim, u istom razdoblju, privukla više od milijardu eura inozemnog kapitala, dok je Srbiju u samo 8 mjeseci investirano 1,2 milijarde eura.

https://p.dw.com/p/14dJP
Foto: Fotolia/svort

Za razliku od ranijeg razdoblja, kada je u BiH uglavnom stizao kapital sa zapada, iz Slovenije, Austrije, Njemačke, u prvih devet mjeseci prošle godine, prema podacima Agencije za promociju stranih ulaganja, u Bosnu i Hercegovinu najviše je investirano iz Rusije - 70 milijuna eura, te iz Srbije 52 milijuna eura. Austrija je s 33,5 milijuna eura na trećem mjestu, a slijede Slovenija, Nizozemska, Njemačka i Turska.

Njemačka je tokom protekle godine investirala u projekat izgradnje vjetroparka na Mesihovini
Njemačka je tokom protekle godine investirala u projekat izgradnje vjetroparka na MesihoviniFoto: picture-alliance/dpa

Rusi su, uglavnom, ulagali u Rafineriju nafte u Brodu i Rafineriju ulja u Modriči, a iz Srbije se investiralo u Telekom Srpske, koji je u većinskom vlasništvu Telekoma Srbije, te u tvornicu polietilenskih cijevi u Vlasenici. Njemci su, primjerice, investirali u Tvornicu streljiva i naoružanja u Goraždu, a među najvećim investicijama u prošloj godini je i otvaranje televizije Al Jazeera Balkans.

Od političke nastabilnosti do sporog pravosuđa

Strane investicije u BiH, mogle su, međutim, biti znatno veće, a glavni razlog zbog čega nisu je politička nestabilnost u zemlji, smatra ekonomski analitičar prof. dr Vjekoslav Domljan. Političku nestabilnosti u BiH prof. Domljan ilustrira činjenicom da su u posljednje tri godine institucije u BiH na privremenom financiranju

Vjekoslav Domljan: Politička nestabilnost tjera investitore
Vjekoslav Domljan: Politička nestabilnost tjera investitoreFoto: DW

Prema Studiji Svjetske banke od ukupno 22 grada u Jugostočnoj Europi koja su uključena u istraživanje, najlošiji uvjeti za investitore su u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru. Elementi koji ukupni investicijski proizvod BiH čine najlošijim u regiji su visoka fiskalna i parafiskalna opterećenja, spor povrat PDV-a, spor proces izdavanja građevinskih dozvola, presporo pravosuđe... Primjerice, sud u Mostaru sporove riješava za četiri godine kao i sudovi u Kabulu, a u Zrenjaninu, u Srbiji, u roku od 10 mjeseci, kao u Sjedinjenim državama.

U isto vrijeme ambijent za strane investicije u Hrvatskoj i Srbiji u odnosu na BiH je puno bolji.

Hrvatska i Srbija nude bolje uvjete

„Hrvatska se uključila u proces investicijskog certificiranja regija. Radi se o konceptu razvijenom u SAD koji se implementira u Hrvatskoj. Suština tog koncepta je da se inozemnim ulagačima sve informacije, koje su im potrebne, osiguraju u najkraćem roku, na jednom mjestu. S druge strane Srbija ima najniže poreze, a daje i konkretne poticaje stranim investitorima, kaže prof Domljan.

Wasserkraft in Bosnien

Glasnogovornica Agencija za promociju stranih ulaganja u BiH Jasmina Halilović kaže kako je Agencija u stalnom kontaktu s inozemnim ulagačima kako bi čula njihove primjedbe.

„Primjedbe i sugestije stranih investitora FIPA prosljeđuje nadležnim vlastima u Bosni i Hercegovini. Surađujući s državnim i entitetskim institucijama, Vijećem stranih investitora u BiH, kao i međunarodnim institucijama, te izravno sa stranim investitorima, FIPA nastoji ukazati nadležnim vlastima na ključne prepreke u ovoj oblasti, te istovremeno dati konkretne preporuke za unaprijeđenje poslovnog ambijenta”, kaže naša sugovornica

Jasmina Halilović: FIPA ne može mijenjati zakone
Jasmina Halilović: FIPA ne može mijenjati zakoneFoto: DW

Ona pojašnjava kako Agencija za promociju stranih ulaganja u BiH nema mandat donositi ili mijenjati zakone i propise. To je u nadležnosti vlasti, a one bi, slažu se naši sugovornici, morale popraviti politički, ekonomski i pravni ambijent u zemlji, žele li privući inozemni kapital.

Autor: Milan Šutalo

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić