Hrvatska dobila radnu grupu

«Nije određen nikakav vremenski krajni rok. Na luxemburškom je predsjedništu Ministarskog vijeća da organizira točne pojedinosti rada task forcea, o čijem osnivanju je odlučeno danas», poručio je predsjedavajući Euroskog vijeća Jean-Claude Juncker. On je dodao da prošlotjedni zaključci ministarskog vijeća oko Hrvatske ostaju na snazi te da danas nisu promijenjeni.

Juncker je podsjetio da je na Europskom vijeću odlučiti kada je trenutak da se otvore pristupni pregovori s Hrvatskom. Stoga Ministarsko vijeće pod predsjedanjem luxemburškog ministra vanjskih poslova Jeana Asselborna treba organizirati taj posao.

«Osnovali smo task force, radnu skupinu, koju čini predstavnik visokog predstavnika, zatim predstavnika luxemburškog predsjedništva, budućeg predsjedništva Unije Velike Britanije i predsjedništva Unije koje slijedi nakon britanskog – Austrije kako bi se konsultiralo kako hrvatske vlasti tako i Haaški sud. Ova skupina napravit će izvještaj Ministarskom vijeću koji će donijeti odluku».

Dakle Hrvatska se nije spominjala u zaključcima i dobila je «samo» task force radnu skupinu koja bi se trebala uskoro pojaviti u Zagrebu, ali još nije jasno na kojoj razini. Osim toga u diplomatskim se krugovima govori kako će teško biti da se bilo što promijeni do lipnja mjeseca. Ipak, današnja odluka osnivanjem task forcea Carla del Ponte je doživjela mini-poraz, jer je Europska Unija pokazala kako glavna tužiteljica neće biti jedini i najvažniji izvor informacija, već da se Unija želi informirati na licu mjesta u Hrvatskoj.

Nakon što su još sinoć šefovi država i vlada 25 zemalja članica potvrdili i prihvatili odluku ministara financija o reformi ekonomskog pakta stabilnosti i rasta danas je odlučeno da će se usvojiti i sporna direktiva o otvaranju tržišta uslužnim djelatnostima, ali u znatno promijenjenom obliku. Spomenuti zakon mora omogučiti otvaranje tržišta i istovremeno sadržavati europski socijalni model, naglasio je predsjedavajući Europskog vijeća luxemburški premijer Jean-Claude Juncker.

Dosadašnja formulacija ovoga zakona ne odgovara zahtjevima očuvanja europskog socijalnog modela, rekao je Juncker izbjegavajući odgovor na pitanje o principu zemlje podrijetla koji kaže da svako poduzeće može ponuditi svoje usluge u bilo kojoj zemlji članice Europske Unije prema pravilima matične zemlje. Juncker je samo dodao kako je pravo rada – teroritorijalno pravo. Njemačka i Francuska su izrazile veliku bojazan da bi predviđena direktiva otvaranja tržišta uslužnih djelatnosti dovela do naglog dumpinga plaća i socijalnih davanja. Na summitu je također dogovoreno oživljavanje Lisabonskog procesa kojim se pokušava europsku ekonomiju izvući iz duboke krize.