Hrvatska Deklaracija o BiH sa (ne)jasnim porukama | Politika | DW | 15.12.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Hrvatska Deklaracija o BiH sa (ne)jasnim porukama

Nakon što je Sabor Republike Hrvatske (RH) usvojio Deklaraciju o položaju bh. Hrvata, bilježimo brojne reakcije u BiH, ali i mišljenja analitičara o mogućim efektima ovog neobavezujućeg dokumenta.

Sabor RH je u petak (14.12.) donio Deklaraciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini (BiH) pozivajući na izmjene Ustava i izbornog zakona BiH „u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH“. U Deklaraciji se, između ostalog, upozorava na margninalizaciju bh. Hrvata kroz primjer izbora Željka Komšića kao člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, ali i ističe podrška suverenitetu BiH i evropskom putu ove zemlje.

Reakcije u BiH su brojne, a deklaracija se različito tumači. Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović (SDA) rekao je da se Sabor RH „grubo miješa" u unutrašnja pitanja BiH. „Kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma RH je dužna poštivati suverenitet i teritorijalni integritet BiH i suzdržati se od bilo kakvih akcija koje bi dovele u pitanje ove vrijednosti. Usvajanjem Deklaracije, kojom se tretiraju pitanja izmjena Ustava i zakona BiH, aktuelna vlast RH krši obaveze koje je preuzela potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma“, kazao je Džaferović.

Negodovanja „bošnjačkih“ stranaka

Džaferović: Aktuelna vlast RH krši obaveze koje je preuzela potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma.

Džaferović: "Aktuelna vlast RH krši obaveze koje je preuzela potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma".

Oglasila se i Džaferovićeva politička stranka – Stranka demokratske akcije (SDA) za koju je usvajanje Deklaracije „grubi pokušaj povrede suvereniteta BiH“. „Hrvatski sabor, nažalost, ulazi i u područje suvereniteta pravosudnih vlasti BiH, pokušavajući da utječe na ciljeve rada, između ostalog i po pitanju procesuiranja ratnih zločina“, ističe se u saopćenju SDA.

Reagirale su i druge političke organizacije. Bošnjački pokret (BP) je ispred Ambasade RH u Sarajevu organizirao polusatni protest, a ambasadoru RH u Sarajevu upućeno je javno pismo u kojem se navodi protivljenje „kontinuiranoj političkoj agresiji na suverenitet BiH“. BP, ali i Građanski savez, smatraju da je saborska Deklaracija nastavak politike kakvu su prema BiH vodili Franjo Tuđman i Slobodan Milošević.

„Najuticajnije" hrvatske stranke bez komentara o Deklaraciji

O Deklaraciji u petak (14.12.) nije bilo informacija na službenim internet stranicama Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH. O ovom dokumentu je, uoči usvajanja, u svojstvu predsjednika Federacije BiH govorio visoki zvaničnik HDZ-a Marinko Čavara. „Niti jedna deklaracija, pa tako ni ona o položaju hrvatskog naroda u BiH, neće značajno promijeniti neko stanje, međutim njome se ukazuje na probleme koji se događaju u BiH. Neposredni povod za Deklaraciju je da hrvatski narod i pored dogovorenih načela u Washingtonu i Daytonu kao ravnopravni narod više nije u toj poziciji. Hrvatima se svakodnevno devijacijama, pa i ranijim djelovanjima visokih predstavnika, na razne načine umanjuju prava“, kazao je Čavara u intervjuu za Agenciju Anadolija.

Kukić: To je Deklaracija HDZ-a koji ju je usvojio koristeći državnu instituciju

Kukić: "To je Deklaracija HDZ-a koji ju je usvojio koristeći državnu instituciju"

Zbog „miješanje susjeda u unutrašnja pitanja BiH", 35 bosanskohercegovačkih intelektualaca potpisalo je zajedničku izjavu osuđujući nastojanja da se BiH podijeli po etničkim principima. U izjavi se spominju i stranački pogledi na provedbu izbornih rezultata. „Političke stranke izborne rezultate tumače onako kako im odgovara. Sudeći po nekim konkretnim potezima naših susjeda, to služi kao povod da bi se iznova pokrenuli procesi koji su poraženi ratnih devedesetih godina i kojima je presuđeno na sudovima Ujedinjenih naroda u Hagu“, navodi se u izjavi.

Slavo Kukić: „Ovo je deklaracija HDZ-a“

Jedan od potpisnika zajedničke izjave BH intelektualaca je i politički analitičar, profesor Slavo Kukić koji je je za Deutsche Welle komentirao Deklaraciju Sabora RH. „Da je Deklaracija usvojena konsenzusom hrvatskog Sabora imala bi snagu. Ovako, to je Deklaracija HDZ-a koji ju je usvojio koristeći državnu instituciju kako bi se solidarizirao sa svojom bosanskohercegovačkom stranačkom filijalom. Nažalost, umjesto da doprinese odnosima BiH i RH, ta će Deklaracija samo pogoršati relacije između dvije zemlje. Ona neće biti od koristi bosanskohercegovačkim Hrvatima – naprotiv, bojim se da bi mogla biti vjetar u leđa njihovom dodatnom iseljavanju“, kaže profesor Kukić.

Politički analitičar Pejo Gašparević svjestan je da će Deklaracija Sabora RH biti podržana u hrvatskom i osporavana u bošnjačkom političkom miljeu, a ne isključuje ni podjeljena stajališta u međunarodnoj zajednici. „Stajališta iznesena u Deklaraciji nisu novost, a ovoga puta su pretočena i u dokumentu zvanične instritucije – Sabora RH. To znači kako je svom nezadovoljstvu zbog izbora Željka Komšića za člana predsjedništva BiH 'glasovima bošnjačkog naroda' i uopće pozicijom hrvatskog naroda u BiH, službeni Zagreb dao institucionalnu dimenziju“, kaže Gašparević za Deutsche Welle.

Skrivene poruke Deklaracije?

Većina Hrvata u BiH je nezadovoljna izborom Željka Komšića u Predsjedništvo BiH

Većina Hrvata u BiH je nezadovoljna izborom Željka Komšića u Predsjedništvo BiH

Naš sagovornik primjećuje da Deklaracija  ističe i podršku suverenitetu BiH, saradnju dvije zemlje i funkcionalnost BiH na evropskom putu, ali i poziva na „konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona radi harmonizacije odnosa konstitutivnih naroda i građana BiH“. „Ovakvim izbalansiranim pristupom, službeni Zagreb igra i na međunarodnu kartu dodatne internacionalizacije hrvatskog pitanja u BiH. Spominjanjem 'upravljivosti i ekonomičnosti unutarnjeg uređenja BiH', Deklaracija indirektno sugerira kako Daytonski sporazum zapravo nema kapacitete za funkcionalno uređenje BiH“, kaže Gašparević.

U danu kada je u Saboru RH usvojena Deklaracija, hrvatski premijer Andrej Plenković boravio je u Bruxellesu pojašnjavajući da, nakon njegovih istupa o BiH, evropski čelnici  sada shvataju da „u BiH postoji problem s Izbornim zakonom i da ga treba riješiti“. „Hajdemo skinuti te nepotrebne okove i predrasude da jedna zemlja ne bi mogla raspravljati u svom predstavničkom tijelu o najvažnijoj vanjskopolitičkoj temi“, rekao je Plenković komentirajući navode da RH, miješanjem u unutrašnja pitanja BiH, ugrožava sopstveni međunarodni položaj.

O Deklaraciji Sabora RH raspravlja se i na društvenim mrežama. „Jel' njima niko nije rekao da kod nas ne poštuju ni odluke Ustavnog suda BiH i da je suludo očekivati da će se iko ozbiljno pozabaviti deklaracijom parlamenta susjede države, osim u svrhu podizanja nacionalnih tenzija, čega nam ne manjka. Zbog toga ne razumijem koja je svrha usvajanja ove deklaracije“, napisala je na Facebooku politička komentatorica Ivana Marić.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije