Hrabri i hladne glave | Panorama | DW | 19.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Panorama

Hrabri i hladne glave

Uprkos svemu što se dogodilo devedesetih, ratovima i prekidu komunikacije, nit koja je povezivala neke ljude s određenim vrijednostima ostala je neprekinuta. To potvrđuje i jedan novi dokumentarni serijal.

Raspad Jugoslavije i teške devedesete godine su do sada sagledavani najčešće iz ugla političke analitike. Dokumentarni serijal „Bordeland Soundtrack" Brankice Drašković, novosadske novinarke rođene u Zenici i profesorke na Filozofskom fakultetu, tu temu osvjetljava kroz djelovanje onih koji nisu mogli ništa da odlučuju, ali su bili odlučno protiv. Dovoljno hrabri i hladne glave.

Serijal čini deset polučasovnih epizoda, a prva je emitovana 5. marta na TV Srbija. I to tačno na dan kada je prije dvije godine u Zagrebu preminuo novinar i pisac Ante Perković. Njegova lucidna knjiga „Sedma republika – pop kultura u YU raspadu" (Novi liber / Službeni glasnik 2011) , bila je inspiracija za taj obimni dokumentarac. Jugoslavija je bila sastavljena od šest republika, a ta imaginarna sedma je nastanjena onima koji nisu podlegli nacionalističkom divljanju i ratnohuškačkoj propagandi. I čiji glas se teško probijao kroz otrovane medije.

Serijal je pripreman dugo, a sniman je tokom 2016. i 2017. godine po gradovima bivše Jugoslavije u kojima je odnjegovana ta specifična rok-scena.

Iskustva, osjećaji i prevarene nade

Dugo iščekivana serija je već na prvim predstavljanjima, u okviru festivala dokumentarnih filmova, pobudila veliko interesovanje na prostoru koji se u posljednje vrijeme eufemistički naziva regija.

Scena iz dokumentarnog serijala „Bordeland Soundtrack“ Brankice Drašković

Scena iz dokumentarnog serijala „Bordeland Soundtrack“ Brankice Drašković

Povodom početka emitovanja Brankica Drašković je za novosadski Omladinski radio rekla: „Pokušala sam da se nadovežem na Antinu tezu koju je u knjizi postavio – da je uprkos svemu što nam se dogodilo početkom devedesetih, uprkos fizičkom prekrajanju granica, ratovima i prekidu komunikacije, nit koja je povezivala neke ljude na određenim vrijednostima, ostala neprekinuta. Tragom njegove teze krenula sam u snimanje serijala i nekako koncipirala u deset zasebnih, tematskih emisija. Ipak, dosta stvari iz vremena nakon objavljivanja knjige sam dodala."

Za serijal je razgovarala sa oko sedamdeset ex-Yu muzičara, novinara, pisaca i sociologa koji dolaze iz tri generacije. Neki od pozvanih nisu željeli da govore, a posebno je bio depresivan razlog jednog od njih: „Neću da slavim sopstveni poraz".

Ipak, pred kameru su stali brojni ključni muzičari: Koja (Disciplina kičme), Zoran Kostić Cane (Partibrejkers), Darko Rundek (ex Haustor), Zoran Predin (Lačni Franz), Mirko Srdić (Elvis J. Kurtovich), Dr Fric (ex KUD Idijoti). Mlađe generacije su predstavili Edo Maajka, Boris Vlastelica (Repetitor), Sara Renar, Darkwood Dub, Vasko Atanasoski (Bernays propaganda), Kralj Čačka, TBF, Goblini, Atheist Rap i mnogi drugi.

O tim temama su govorili i hroničari događaja: istoričar Dragan Markovina, sociolog Grega Tomc, novinari Aleksandar Dragaš, Dragan Ambrozić, Selvedin Avdić, Igor Bašin, Boris Dežulović, Predrag Lucić, pa i sam Ante Perković.

Ante Perković, autor knjige „Sedma republika – pop kultura u YU raspadu“

Ante Perković, autor knjige „Sedma republika – pop kultura u YU raspadu“

Sa sjetnim sjećanjima na kreativnost iz mirnog perioda i puno gorčine prema onom što je uslijedilo, oni kompetentno svjedoče o sopstvenim iskustvima, osećajima i prevarenim nadama.

Na kraju niko ništa nije dobio

Na osnovu epizode urađene za festivalska predstavljanja, reklo bi se da je jedan od ključnih problema domaće dokumentaristike, nedostatak autentičnih dokumenata, Brankica prilično uspješno riješila takozvanim „pokrivalicama": rijetkim fotografijama, novinskim isječcima i musavim VHS-snimcima. Tako Zoran Predin gleda dio intervjua koji je dao 1989. godine i autoironično kaže: „Ovo je bilo prije 20 kilograma". Uz ta autentična sjećanja, dobro vođenu priču i dinamičnu montažu, serijal nudi veoma jasan zaključak.

„Ispada da raspadom zemlje na kraju niko ništa nije dobio, a da smo svi zajedno mnogo izgubili", kaže Brankica Drašković. „Sve nas muče i tište iste stvari, niko se do kraja nije oslobodio, bilo da su to krediti i moderni sistem kapitalizma ili nerješivi problemi nacionalizma i mržnje, svi osjećaju posljedice tog tragičnog raspada."

U prvoj epizodi tema je bila nastanak i značaj novog talasa koji je krajem sedamdesetih temeljno prodrmao scenu. Za taj muzički pokret Darko Rundek je rekao da je bio poseban, jer nije bio „jugoslovenski, već svjetski, a autori se nisu obraćali Jugoslovenima već ljudskoj vrsti".

U drugoj epizodi se bavila antiratnim pokušajima ključnih aktera. A bilo ih je. Od singla „Slušaj vamo" i koncerata beogradske ad hoc grupe Rimtutituki (činili su je članovi Električnog orgazma, Partibrejkersa i EKV), preko zajedničkih nastupa beogradskih (opet Rimtutituki) i ključnih zagrebačkih muzičara (Vještice) septembra 1993. godine u Pragu i Berlinu, pa do beskompromisnih provokacija grupe KUD Idijoti i Ramba Amadeusa. A prezentovani su i snimci besramnih laži srpske i hrvatske televizije iz kojih je odavno jasno da su govorili istim jezikom. Mržnje.

Gledaoci van Srbije mogu da prate „"Bordeland Soundtrack" sredom u 22h na kanalu RTS svet/RTS satelit.

Knjiga „Sedma republika" je prije devet godina simultano objavljena u Hrvatskoj i Srbiji. I brzo je rasprodata. Upravo zato je prošle godine zagrebački Rockmark uradio reizdanje. Čini se da je ovaj dokumentarni serijal najlakše opisati rečima kojima je Ante Perković završio knjigu:

„Znate li gdje pripadate? Na otok sa svih strana okružen kopnom. Mjesto u koje morate vjerovati da bi ga vidjeli. Zatvorite oči, dobrodošli u sedmu republiku."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije