Hongkong želi demokraciju | Politika | DW | 12.06.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Hongkong želi demokraciju

Više od milijun ljudi je protekog vikenda u Hongkongu demonstriralo protiv planiranog zakona o izručenju osumnjičenih kriminalaca Kini. To što traže je legitimno, smatra kolumnist Alexander Görlach.

Demonstrant u Hongkongu s lancima na rukama (imago images / ZUMA Press)

Građani Hongkonga se bore za očuvanje demokratskih prava

Stanovnici Hongkonga svijetu impresivno pokazuju koliko je važno založiti se za demokraciju. Akademske 2017./2018. godine sam kao gostujući znanstvenik na City University Hongkong postao svjedokom kako je iz mjeseca u mjesec raspoloženje postajalo lošije, a ljudi sve očajniji. Akteri pokreta "kišobran" iz 2014. godine su u to vrijeme osuđeni na zatvorske kazne. Riječ je o studentima okupljenima oko Joshue Wong koji su demonstrirali za demokraciju.

Pritom je važno uvijek iznova naglasiti da oni traže samo ono za što je komunističko vodstvo u Pekingu sporazumno dalo svoje dopuštenje. U sporazumu o vraćanju Hongkonga Narodnoj Republici Kini, kao i u "Basic Law"-u, dakle ustavu Hongkonga, jasno je određeno da Hongkong u sastavu Kine može djelovati po principu "Jedna zemlja, dva sustava", dakle smije biti samostalno demokratičan. Predsjednik Xi je u međuvremenu i riječima i djelom pokazao da se ne želi pridržavati dogovorenih propisa. Kina je stoga i međunarodno dezavuirana kao pouzdani partner koji se pridržava sporazuma.

Prijeteći gubitak nadzora nad vlastitim zakonima

Samo na osnovu tog ponašanja se studentski prosvjedni pokret ustvari i okupio. Sada više od milijun ljudi u Hongkongu demonstrira protiv Xi Jinpinga i komunističke nomenklature, zato što se prava, koja uživa Hongkong, uz pomoć novog zakona ponovno i još više potkopavaju. Zakon predviđa da se ljudi, koji su krivično gonjeni, mogu deportirati iz Hongkonga u Kinu kako bi ih se tamo procesuiralo, što je dosad bilo moguće tek nakon presuda za zatvorske kazne u određenoj visini.

Alexander Görlach (Harvard University/D. Elmes)

Alexander Görlach

To bi jasno značilo kraj jednog slobodarskog, demokratskog uređenja, jer Hongkong u tom slučaju više ne bi bio gospodar nadzora svojih granica. Bio bi to kraj Basic Law-a u Hongkongu i početak totalnog terora kakvog ljudi u Tibetu i Xinjiangu (tamo se prema procjenama i do dva milijuna ljudi nalazi u koncentracijskim logorima) smatra da prolaze. To je sudbina koja bi mogla dostići i Hongkong - da se pretvori u veliki zatvor na otvorenom kao Xinjiang. Protiv toga dojmljivo demonstriraju građani Hongkonga te im je sada potrebna podrška čitavoga svijeta. Strah je realan, primjer Xinjianga to dokazuje.

"Jedna zemlja, dva sustava" je bila i ključna riječ kojom se Tajvan nekoć trebao uvjeriti u to da se priključi Kini. Pritom je Republika Kina na Tajvanu ustvari legitimna Kina: vojska ove republike je 1949. podlegla pučistima na čelu s Mao Ce-tungom i povukla se na otok Tajvan. I prema Tajvancima je predsjednik Xi nedavno bio vrlo neprijatan - da se diplomatski izrazimo: nakon prijetnji Tajvanu  ratom  u siječnju ove godine su zapadne zemlje, među njima i Njemačka, kineskog vlastodršca pozvale da se suzdrži.

Na Tajvanu se u međuvremenu već odavno više ne vjeruje u to da se s Kinom može doći do saradnje kojom bi se očuvao poseban status Tajvana koji jeste parlamentarna demokracija i to želi i ostati. Pokret "Suncokret" na Tajvanu zbog samostalnosti  imao je veći uspjeh u svojim zahtjevima prema Kini. Nijedan od studenata koji su 2014. bili na čelu prosvjeda Tajvanaca protiv Kine nije završio u zatvoru. Štoviše, oni danas rade u parlamentu ili su studirali na elitnim sveučilištima poput Oxforda ili London School of Economics.

Prosvjednici na Tajvanu za vrijeme sjedeće blokade 2014. godine (Sam Yeh/AFP/Getty Images)

Prosvjednici na Tajvanu 2014.

Kineski model nije nimalo privlačan

Građani Hongkonga žele biti poput građana Tajvana. Pritom aktualno samo zahtijevaju poštivanje onih prava, na koje se obvezala Narodna Republika Kina. Peking je učinio situaciju još napetijom i Sjedinjene Američke Države proglasio odgovornima za eskalaciju tijekom prosvjeda. To je naravno pogrešno i to je propaganda. Sam sam to vidio i razgovarao s brojnim građanima Hongkonga. Ono što oni žele je zapadna demokracija, kakva se prakticira i živi na Tajvanu, u Njemačkoj i SAD-u. Kineski model, iako predsjednik Xi to svugdje u svijetu sasvim drukčije predstavlja, za njih nije nimalo privlačan.

Štoviše, Hongkongu je dosta Xi Jinpinga. "Doživotni predsjednik" i u vlastitoj zemlji ima mnoge neprijatelje zbog toga što svojim djelovanjem daje povoda za sumnju u sposobnost Kine za pridržavanje sporazuma, što se negativno odražava i na gospodarstvo. Za ljude slobodnog svijeta ostaje nada da će se Kinezi distancirati od predsjednika Xi-a i njegovog kursa protiv Tajavana.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije