Hoking - ″Arhetip hendikepiranog genija″ | Panorama | DW | 14.03.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Hoking - "Arhetip hendikepiranog genija"

Britanski astrofizičar Stiven Hoking je preminuo u 76. godini u Kembridžu, prenijela je njegova porodica. Hoking je za mnoge bio najveći genije našeg vremena. Autor je poznate knjige „Kratka povijest vremena“.

„Duboko smo rastuženi zbog smrti našeg voljenog oca", citira britanska novinska agencija Pres asosijejšn poruku djece Stivena Hoking Lusi, Roberta i Tima.

No, slavni astrofizičar je živio 76 godina – mnogo duže nego što to nekada ljekari predviđali. Hokingova karijera je počela teškim udarcem sudbine. Kada je imao 20 godina – i počeo da piše doktorski rad – kod njega su se pojavili prvi simptomi amiotrofne lateralne skleroze, bolesti zbog koje je ubrzo postao vezan za invalidska kolica; izgubio je glas i komunicirao preko računara. I pored toga, dobro se nosio sa životom, i to privatnim – o čemu svjedoče dva braka i troje djece – kao i radnim: 1979. je postao profesor na Kembridžu, na katedri koju je nekada držao legendarni Isak Njutn.

Pročitajte i: Najveći misterij univerzuma: žene!

Odakle potiče materija?

U Kembridžu je Hoking dao svoj najveći doprinos fizici: polazeći od Ajnštajnove teorije relativnosti, dokazao je da je Veliki prasak prije 14 milijardi godina morao da počne „singularitetom" – nepojmljivo malom tačkom koja ne može da se objasni današnjim formulama ni zakonima.

Schwarzes Loch in kosmischer Dämmerung (picture-alliance/Zhaoyu Li)

„Zračenje crnih rupa se može mjeriti", tvrdio je Hoking, „ali, na nesreću, u našoj blizini nema crne rupe".

No, Hokingova omiljena tema su bile crne rupe – galaktički monstrumi koji svojom gravitacijom usisavaju sve što im se približi. Njegovo najvažnije saznanje: crne rupe ne postoje vječito; njihova masa se polako smanjuje jer one emituju zračenje poznato kao Hokingova radijacija.

Ona još nije dokazana – zbog čega Hoking još nije dobio Nobelovu nagradu za fiziku: „Zračenje crnih rupa se može mjeriti", tvrdio je, „ali, na nesreću, u našoj blizini nema crne rupe". I pored nedostatka dokaza, većina stručnjaka je ubijeđena u postojanje Hokingovog zračenja.

Pročitajte i: Einsteinu spašena čast

„To je rezultat koji će biti nesporan još stotine godina", ubijeđen je Brus Alen, direktor instituta za gravitacionu fiziku Maks Plank u Hanoveru, inače bivši Hokingov student. „Doprinos Hokinga još nije tako značajan kao Ajnštajnov", kaže hamburški profesor Klaus Fredenhagen. „Teorijom relativnosti, Ajnštajn je donio nešto sasvim novo, čega ranije nije bilo". A Hoking je, dodaje, radio u okviru postojećih teorija koje je uspio da proširi.

Lako shvatljive osnove fizike

Jedno je jasno: Hokingu kao nikom drugom nije uspjelo da učini kosmologiju privlačnom za široku publiku. 1988. je objavio knjigu „Kratka povijest vremena" – to je postalo jedno od najuspješnijih djela popularne nauke. Iako je materija sve samo ne lako svarljiva, knjiga je prodata u milionskom tiražu a Hoking je postao kultna ličnost. On je o tome jednom rekao: „Siguran sam da je moj hendikep zaslužan za to što sam tako poznat. Ljudi su fascinirani kontrastom između mojih ograničenih psihičkih snaga i moćne prirode univerzuma kojom se bavim. Ja sam arhetip hendikepiranog genija. Ali, da sam ja genije – u to može da se sumnja."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije