Hoćemo li uskoro moći plaćati energente? | Politika | DW | 21.10.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Komentar

Hoćemo li uskoro moći plaćati energente?

Struja, plin, gorivo... Već su skupi i postaju sve skuplji. Redaju se neugodna iznenađenja kad stignu računi, ali naš komentator Henrik Böhme upozorava: u dogledno doba neće biti bolje.

Benzinska crpka je "zlatno tele" Nijemaca. Jedva što toliko uzbuđuje u ovoj zemlji kao cijena goriva. A dizel je skuplji nego što je ikad bio. Ubrzo bi se sama od sebe mogla ispuniti stara želja stranke Zelenih da litra benzina košta 5 maraka. Tako su odlučili prije 23 godine na jednom stranačkom Kongresu kako bi pokvarili volju ljudima voziti se automobilom. To ih je skupo koštalo i samo uz veliku sreću su na tadašnjim izborima uspjeli prijeći izborni prag.

To je epizoda koja je gotovo zaboravljena, ali Zeleni trenutno opet stoje pred ulaskom u njemačku vladu - po drugi put u povijesti stranke. Okolnosti su sve prije nego idealne: pandemija još odavno nije završena, ali njeni gospodarski učinci (neovisno od zdravstvenih) su golemi. Visoke cijene energenata je samo jedna od posljedica. I ne samo ovdje, nego u čitavom svijetu. Jer to je jednostavno zato što se svjetsko gospodarstvo i uprkos pandemiji posvuda brže oporavlja nego što se očekivalo. A to vodi golemoj potražnji za energijom. A potpuno je jasno kako velika potražnja tjera cijenu u visinu. Ali tako kao što je sad, toga još nikad nije bilo: samo veleprodajna cijena plina je ove godine narasla za nevjerojatnih 440%.

- pročitajte i ovo:  Cijene gasa i struje: EU razmatra zajedničke mjere

Ako je jeftinije...

I cijena nafte se uzdiže prema starim rekordima, u samo jednoj godini je postala dvostruko skuplja. To su zapravo dobre vijesti. Dobro, možda ne za vlasnike automobila, nego za preobrazbu gospodarstva u smjeru klimatske neutralnosti. Jer tako to i treba ako se želi promjena u energetici: fosilna goriva moraju postati tako skupa da se isplate i obnovljivi izvori. Ako će vjetar, sunce i voda postati jeftinija alternativa, onda će se samo od sebe riješiti pitanje ugljena i plina. To je bio plan. Ali ne funkcionira jer smo mi još daleko od promjene.

Henrik Boehme

Henrik Boehme

To nije slučaj samo u Njemačkoj, nego i u većini zemalja. Ljudi uglavnom voze automobile s motorima na unutrašnje sagorijevanje, griju na naftu ili plin, a iz utičnice dolazi struja stvorena od ugljena. (Kina upravo namjerava ponovo pokrenuti eksploataciju u 150 rudnika ugljena koji su bili zatvoreni.) Samo mi u Njemačkoj na žalost imamo suludu ideju pokazati drugima kako se može. Možemo se samo nadati da nas nitko neće imitirati u onome što smo do sad zvali promjena u energetskoj politici.

Jer ona je prije svega do sad koštala goleme iznose novca, ali još uvijek nema dalekovoda koji će energiju od vjetra sa Sjevernog mora dovesti do juga Njemačke. Udio obnovljivih izvora energije na ukupnu potrošnju je tu tek 17%, na primjer u Švedskoj je 56%.

- pročitajte i ovo:  Zaštita klime: Struja umjesto dizela i za autobuse i kamione

Neka se siromašni smrzavaju?

Tu se za svaku vjetroelektranu vode parnice pred sudom. Ali: promjena u energetici može se dogoditi samo uz podršku građana. Tko želi voziti automobil, taj će u sljedećim godinama morati još dublje posegnuti u džep. Jedino ako si kupi (uz državnu potporu) električni auto. Šef VW-a Diess je osobno izračunao da će biti dvostruko skuplje voziti "obični" od električnog automobila.

I topli stan će koštati više. To si jednostavno više neće svatko moći priuštiti. Dakle tu se mora, ako se ne želi stvoriti još dublji razdor u društvu, stvoriti oblik potpore za socijalno slabe. "Zaštitu klime oblikovati u okviru socijalne pravednosti" - to ne smije ostati tek izborno obećanje i na tome će se steći ocjena rada nove njemačke vlade.

Ali je li ispravno još ranije napustiti korištenje ugljena dok se istovremeno sljedeće godine žele zatvoriti i atomske elektrane? O tome se hitno mora razmisliti: kako bi se nadoknadio nedostatak će Njemačka morati stvoriti dodatnu emisiju od 50 do 70 milijuna tona CO2. Alternativa je da Njemačka kupi atomsku energiju iz Francuske. Niti to nije rješenje. Dakle, što nam je činiti?

Buduća vlada mora provesti ono što je sročila na kraju svojih preliminarnih razgovora o koaliciji - i što će biti ključna točka razgovora o budućoj vladi: mora se dramatično ubrzati gradnja obnovljivih izvora energije. To je odlučujuće kako bi se promjena u energetici doista i dogodila. Inače će energenti postati previše skupi. Uz nesagledive posljedice.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu

Preporuka redakcije