Hoće li Erdogan pasti zbog poskupljenja luka? | Politika | DW | 18.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Turska

Hoće li Erdogan pasti zbog poskupljenja luka?

Tursku već neko vrijeme opterećuju nezaposlenost i opadanje vrijednosti lire. Povećanje cijena životnih namirnica sada tu krizu čini još većom. Erdoganova vlada gubi reputaciju i traži rješenja.

Neki trgovci naplaćuju 10 lira (1,50 euro) za kilogram luka

Neki trgovci naplaćuju 10 lira (1,50 euro) za kilogram luka

Kriza, za koju se dugo smatralo da je samo apstraktna, sada je počela sve više da određuje svakodnevni život Turaka. Već u januaru je  kriza valute ušla u turska domaćinstva. Praktično rečeno: Cijene voća i povrća su porasle. Nakon lokalnih izbora situacija je postala još ozbiljnija kada su eksplodirale cijene luka. Neki trgovci naplaćuju 10 lira (1,50 euro) za kilogram, što je oko tri puta više nego prethodne godine. To posebno uznemirava Turke, jer je luk skoro bazična namirnica i dio je mnogih turskih jela.

Zbog toga je na pijaci u Kadiköyu, istanbulskom naselju na Bosforu, raspoloženje loše. "Nikada do sada nisam vidio nešto slično! Krompir, paradajz i luk svakodnevno su bili na stolu za jelo, ali ove godine te namirnice su postale luksuz", žali se kupac koji obavlja svoju redovnu kupovinu. Prodavac se, s druge strane, pomirio sa situacijom: "Naša poljoprivreda je na izmaku snaga. Poljoprivrednicima nije preostalo ništa drugo i zato je sve tako skupo: grah 20 lira po kilogramu, luk sedam lira po kilogramu, paradajz 15 lira po kilogramu", nabraja on tromo cijene svoje robe.

U Turskoj vlada inflacija još od kraja 2017. Vrijednost lire pala je do 30 posto. Bez obzira na to, mnogi Turci se čvrsto drže Erdogana i njegove vlade. Ali, čini se da naklonost birača ipak polako opada. Na opštinskim izborima 31. marta, konzervativno-islamski AKP pretrpio je gorak poraz. U dva velika grada - u Istanbulu i Ankari – pobjedu je odnijela opozicija. Stručnjaci u oslabljenoj ekonomiji vide glavni razlog loših izbornih rezultata AKP-a.

Türkei Istanbul Gemüseladen (picture-alliance/dpa/R. Hackenberg)

Pijaca u istanbulskom naselju Kadiköy

Država u borbi protiv "terorista životnih namirnica"

Prema riječima turskog predsjednika Erdogana, za „terorizam poskupljenja namirnica" odgovorne su tamne sile. Ali mnogo je vjerovatnije da je Turska vlada ta koja je glavni krivac za inflaciju na tržištu životnih namirnica.

Da bi uticala na porast ekonomije, vlada AKP-a je godinama investirala u građevinski sektor, zanemarujući druge grane industrije.

"Ekonomska politika nije bila održživa, niti dovoljno okrenuta ka budućnosti", izjavio je Erdal Yalcin iz ifo-Instituta u razgovoru za Deutsche Welle. Previše novca je uložženo u infrastrukturu, dok se istovremeno nije uspjela povećati produktivnost tokom godina. Poljoprivredni sektor posebno ilustruje neuspjeh ove strategije. "Turska ima savršene klimatske uslove za produktivnu poljoprivredu, ali voće i povrće sada se mora uvoziti, jer se nije dovoljno investiralo u ovu granu industrije", objašanjava Yalcin.

Deutschland Dr. Erdal Yalcin (Ifo-Institut)

Erdal Yalcin iz ifo-Instituta: "Ekonomska politika u Turskoj nije bila održživa"

Valutna kriza postaje poljoprivredna kriza

Inflacija ne samo da povećava cijene hrane, benzina ili električne energije. Cijela turska ekonomija je trenutno u padu. U posljednjem kvartalu 2018. godine turska ekonomija je opala za 2,4 posto i moglo bi se reći da je turska ekonomija u recesiji - prvi put u posljednjih deset godina. Turske kompanije pozajmljuju kredite od stranih investitora i moraju da otplaćuju svoje dugove u eurima ili dolarima, što često udvostručuje dug, tvrdi Yalcin. Da stvari budu još teže, troškovi su također porasli jer su međunarodni investitori postali osjetljiviji na rizik. To leži u tome što je unutar Turske trenutno pravna sigurnost na niskom nivou, a i na spoljno-političkom planu, Turska je postala nepouzdan partner, objašnjava ovaj stručnjak.

Slabost ekonomije primjetna je i na turskom tržištu rada: stopa nezaposlenosti porasla je na 14,7 posto između decembra i februara, što je najviši nivo u posljednjih desetak godina, objavio je u ponedjeljak turski Državni zavod za statistiku. Nezaposlenost mladih je čak blizu 27 posto.

PK Finanz- und Wirtschaftsminister von Türkei und Deutschland in Berlin (picture-alliance/dpa/S. Stache)

Turski ministar finansija i ekonomije Berat Albayrak najavio je vrijeme poboljšanja i vrijeme "ekonomskih strukturalnih reformi". Hoće li zaista doći do toga?

Strukturalne reforme nude rješenje?

Zato je još važnije da turska vlada krene u akciju. Turski ministar finansija i ekonomije Berat Albayrak je prošle sedmice predstavio akcioni plan čiji je cilj jačanje rasta privrede i borba protiv inflacije. Vrijeme do sljedećih izbora 2023. godine bilo bi vrijeme "ekonomskih strukturalnih reformi", najavio je Albayrak. Konačno će biti uvedena stroga disciplina kada je u pitanju budžet.

"Programi kao što je ovaj akcioni plan najavljivani su i u prošlosti, ali oni nikada u praksi nisu sprovedeni", kritikuje Yalcin. Rješenje ekonomske krize u Turskoj je produktivnost kroz provođenje tih strukturalnih reformi. To znači da je pred Turskom težak put. Po mišljenju Yalcina, da bi se sve to uspješno izvelo, neprofitabilne kompanije će morati bankrotirati, morala bi se smanjiti potrošnja, a nezaposlenost bi se privremeno povećala. I to nije sve: za prelazni period morao bi se podići kredit od međunarodnog zajmodavca, a idealno bi bilo da taj zajmodavac bude Međunarodni monetarni fond (MMF), dodaje Yalcin.

Međutim, vrlo se male šanse da dođe do sporazuma sa MMF-om. Predsjednik Turske često je javno ponižavao ovu američku organizaciju. Erdogan se pored toga boji i prevelikog uplitanja iz inostranstva i želi sačuvati svoju političku neovisnost. S druge strane, programi pomoći MMF-a povezani su sa strukturalnim reformama. A period štednje mogao bi dodatno ugroziti njegovu popularnost.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije