Hoće li BiH izbjeći „crnu listu“?

Komitet stručnjaka za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma MONEYVAL je u nedjelju (1.6.) saopćio da se BiH stavlja na tzv. crnu listu zemalja koje nemaju adekvatna zakonska rješenja za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Na toj se listi već nalaze Sjeverna Koreja i Iran. Iz MONEYVAL-a je potom saopćeno da će ova zemlja dobiti dodatnih pet dana kako bi usvojila pomenuti zakon i izmjenila Krivični zakon.

Ministar finansija i trezora BiH, Nikola Špirić je kazao da će Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, „vjerovatno biti usvojen na sjednici Doma naroda državnog parlamenta“ u petak (6.6.). „MONEYVAL će tek vršiti evaluaciju usvojenog zakona. Neki u BiH već unaprijed govore kako znaju šta će se desiti“, rekao je Špirić.

Šta sa Krivičnim zakonom?

On, međutim, nije mogao potvrditi da će na sjednici Doma naroda biti usvojene i izmjene Krivičnog zakona. „Što se tiče izmjena Krivičnog zakona, na žalost moram reći da su predlagači išli mnogo šire od onoga što je MONEYVAL zahtijevao. To je naša inat politika. Umjesto da odgovorimo izazovu, mi zakačimo zalogaj koji ne možemo progutati“, rekao je Špirić.

Prema analitičarima, ovo je još jedna u nizu igara na političkoj sceni BiH. MONEYVAL je još 2010. godine obavezao BiH na donošenje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti kako bi ta oblast bila usklađena sa evropskim standardima. Politički analitičar Almir Terzić podsjeća da je „od 100 obaveza prema Vijeću Evrope, BiH do sada ispunila jedva tridesetak“.

Različita tumačenja evropskih zahtjeva

„Različita tumačenja i stajališta dodatno produbljuju krizu na političkoj sceni, jer sada imamo najave kako će poslanici iz Republike Srpske (RS) u Domu naroda Parlamenta BiH podržati Prijedlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti nakon četverogodišnje muke utvrđivanja njegovog teksta, ali ne i izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH“, kaže Terzić.

„I dok iz RS-a tvrde kako te izmjene nisu uslov koji je tražio MONEYVAL, Vijeće ministara BiH se u svom obrazloženju za njegovo donošenje upravo poziva na razgovore koji su vođeni sa predstavnicima MONEYVAL-a. Neshvaljivo je da Parlament BiH ne podržava zakonska rješenja koja dolaze iz Vijeća ministara BiH, iako su ona produkt istih političkih opcija“, ističe Terzić.

Predizborne igre bez granica

Terzić tvrdi da je predizborna kampanja u BiH „konstanta“. „Niko nema pravo da građane BiH kažnjava tako što će, nakon katastrofalnih poplava, možda doći i do potpunog pada inostranih investicija ili poremećaja na finansijskom tržištu. Takav razvoj situacije bi građane odveo u provaliju iz koje bi se teško oporavili jer su ionako na rubu siromaštva“, kaže Terzić.

Nađe li se BiH na „crnoj listi“ MONEYVAL-a, finansijsko poslovanje sa ovom zemljom bit će pod strogim nadzorom. To, između ostalog, znači da bi slanje novca iz inozemstva moglo biti mnogo kompliciranije zbog dodatnih kontrola. Stručnjaci tvrde da bi trpjela i bh. privreda, da bi strani insvestitori bili bi obeshrabreni, a kreditni rejting ove zemlje ugrožen.