Hitno potrebni kandidati za stručno školovanje u Njemačkoj
4. august 2018
Martin Palac uzdiše. Međutim, to nije zbog ljetnih vrućina. Palac je šef kadrovske službe u preduzeću „Hottgenroth Software“ koje pored ostalog izrađuje planove za energetsko snabdijevanje i opremanje građevinskih objekata. Preduzeće je osnovano polovinom 90-ih i trenutno u Njemačkoj i Austriji zapošljava 200 radnika.
Bez obzira na dosadašnje uspjehe šef kadrovske službe ima problem. Naime, nedostaje mu dobar podmaladak: „Broj osoba koje se prijavljuju je relativno visok. Nažalost, moramo konstatovati da mnogi nemaju potrebno znanje. Dijelom im nedostaju osnovno obrazovanje i normalne vrline u šta spada i lijepo ponašanje. Toga danas nema kod velikog broja mladih."
Širom Njemačke premalo kvalifikovanih pripravnika
Palacova iskustva nisu izuzetak. U Njemačkoj tradicionalno u avgustu počinje nova školska godina za stručno školovanje. Privreda raste, a potreba za kvalifikovanim pripravnicima je u stalnom porastu. Koliko je njemačkim preduzećima ovih dana teško da popune pripravnička mjesta, najbolje pokazuju rezultati ispitivanje koje je polovinom jula objavila Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK): svako treće mjesto u predzeću koje je planirano za pripravnike je nepopunjeno.
Skoro svaka deseta firma u Njemačkoj, što znači skoro 17.000, više u opšte ne dobijaju prijave mladih. U poređenju sa proteklom godinom je to povećanje od 10 odsto. Posebno su pogođeni hotelijerstvo i ugostiteljstvo, ali je slična situacija i u zanatstvu, pekarstvu, mesarama, ali i građevinarstvu koje u posljednjih nekoliko godina bilježi procvat.
Kristofer Majer je šef odjela za stručno usavršavanje u Industrijskoj i trgovačkoj komori (IHK). On kaže da "na primjer dvije trećine učenika maturiraju. S tim je često povezano i shvatanje da se sa maturom u džepu mora studirati".
Mnogi maturanti žele studirati. Već godinama je u trendu da mladi teže većem stepenu obrazovanja. Dualni sistem na žalost trenutno nije na prvom mjestu kod onih koji završavaju školu. Na osnovu toga je broj kandidata za pripravnički rad manji“, kaže Majer.
Mnogo mladih bez pripravničkog mjesta
Druga strana medalje izgleda sasvim drugačije. Prema statističkim podacima Saveznog zavoda za zapošljavanje, u proteklih nekoliko godina je u stalnom porastu broj mladih koji su ostali bez pripravničkog mjesta. Samo u proteklih osam godina se taj broj udvostručio. Posebno su pogođene oblasti kao što su mehatronika, medicina i poslovi u upravi.
Na jednoj strani su preduzeća koja očajnički traže pripravnike, a na drugoj su mladi koji ne mogu pronaći pripravnička mjesta. Kako onda dolazi do odstupanja? Kristof Majer iz IHK je u intervjuu za DW rekao da ima jednostavno objašnjenje: „Veliki broj učenika koji završe školu su zainteresovani za stručno školovanje i teže za velikim preduzećima. Mala i srednja preduzeća su kod takvih učenika nepoznata ili jednostavno im nisu zanimljiva.“
Preduzeća moraju biti otvorenija
Majer kaže da bi se i škole morale aktivnije uključiti u rješavanje aktuelnog problema. „Prije svega gimnazije moraju shvatiti da njihov zadatak nije samo da pripreme učenike za studiranje. Jednaka vrijednost akademskog i strukovnog obrazovanja još nije usidrena u glavama mnogih. Zainteresovani kandidati moraju biti otvoreniji za alternative: stručno, ali i regionalno. Međutim, i preduzeća moraju biti otvorenija, kada se recimo radi o školskim ocjenama i završenoj školi.“
Majerov prijedlog se za velikim intersovanjem prima u „Hottgenroth Softwaru“. Martin Palac ističe tijesnu saradnju sa IHK i školama. Ovo preduzeće objavljuje oglase u časopisima za stručno usavršavanje i školskim novinama, a predstavlja se i na sajmovima za stručno školovanje. Palac kaže da su rezultati u mnogim slučajevima razočaravajući: „Kandidati ponekad dolaze u pocijepanim majicama i farmericama jer smatraju da odijevanje nije tako važno. Ne moraju da dolaze u odijelima, ali pristojne farmerice i košulja bi bili dovoljni. Bez obzira na mnoga tehnička rješenja kao što je automatska korekcija teksta u Vordu, rijetko dobijamo zahtjeve za prijem koji su gramatički ispravno napisani.“