„Hitlerovo zvono“ može dalje da zvoni

Masivno zvono visi u crkvenom tornju u selu Herkshajm am Berg. Visoko je otprilike kao pola odraslog muškarca, teško 240 kilograma, sivo-zelene boje. Naizgled sasvim obično zvono – ako se posmatra iz daljine. Ali kada se priđe bliže, jasno se vidi nacistički natpis. „Sve za otadžbinu Adolf Hitler", ispisano je velikim slovima u gornjem dijelu. Kao da već ta poruka nije dovoljno jasna, odmah ispod je još i kukasti krst.

Osamdeset četiri godine njegov zvuk se svako malo čuje. „Hitlerovo zvono", koje je okačeno 1934. godine, zvoni na svakih četvrt sata: odbrojava vrijeme, poziva na bogosluženja, krštenja ili svadbe – u selu na jugozapadu Njemačke sa oko 800 stanovnika. Skoro niko ništa nije znao o njegovoj mračnoj prošlosti, sve dok jedna nastavnica muzičkog iz susjednog sela prošlog maja nije saznala za natpis na zvonu, nakon čega se užasnuta obratila lokalnim medijima.

Tajnim glasanjem za očuvanje zvona

Liveno gvožđe koje drži budnim sjećanje na nacističku diktaturu, na dvanaest mračnih godina njemačke istorije, brzo je selo učinilo poznatim i van granica Njemačke. Nakon višemjesečnih diskusija konačno je trebalo odlučiti da li je zvonu ipak „odzvonilo". Konkretno: da li – kao što je predloženo u jednom dokumentu – ide u muzej ili ostaje tu gdje jeste? Tajnim glasanjem seoski savjet je, s deset glasova za i tri protiv, odlučio da zadrži zvono kao „spomenik protiv nasilja i nepravde". Ono bi i dalje trebalo da zvoni, dok bi na crkvu trebalo da bude postavljena spomen-ploča koja bi podsjećala na njegovu istoriju.

Seoski savjet smatra da je to bolje „nego da zvono visi u nekom muzeju gdje će posjetioci dolaziti kako bi pred njim napravili selfi", izjavio je pred brojnim novinarima seoski načelnik Georg Velker koji inače nije član nijedne stranke. On smatra da zvono nudi mogućnost da se ljudi zapitaju „kako se danas odnosimo prema vremenu u kojem živimo i kako su ljudi to nekada radili". Član seoskog savjeta Gero Kiner iz stranke SPD, najavio je, bez navođenja detalja, skupove sa uglednim ličnostima kako bi se „obradio čitav taj slučaj i kako bi se utvrdilo kako zajednički suživot ubuduće treba da izgleda".

Zvono posvećeno ubici

Drugačije presudu vidi Zigrid Peters, nastavnica muzičkog koja je javnost i upoznala s „Hitlerovim zvonom": „Ozbiljno se bojim nacizma nakon ovog sastanka", rekla je Petersova za DW. Odluku da se zvono zadrži ona dovodi u vezu i sa izbornim uspjehom desničarsko konzervativne stranke Alternative za Njemačku. To nije slučajno. Zigrid Peters je na sastanku bila jedan od rijetkih kritičara. Veoma je nesrećna zbog političke situacije – „zbog toga što je tako nešto moglo da se desi, da se dozvoli da u crkvi visi zvono posvećeno ubici".

Petersova ne strahuje samo da bi crkva mogla da postane mjesto hodočašća za radikalne desničare, već i da bi zadržavanje zvona moglo da ima snažno djejstvo u inostranstvu. Taj osjećaj je stekla i u razgovorima sa stranim medijima. „Davala sam izjave i za kanadsku televiziju. Njih je naročito zanimalo kako se Njemačka odnosi prema kukastom krstu i jednom takvom natpisu." Doduše u inostranstvu postoji mišljenje da je Njemačka nakon nacističkog vremena uložila mnogo truda kako bi se suočila sa prošlošću i zapravo su Nijemci u tome bili uspješni. Ali, „utoliko je više svijet zbunjen što u crkvi visi jedno takvo zvono i što ono nikome ne smeta".

Načelnikovi verbalni ispadi

Neizvesno je da li će idilično mjesto Herkshajm am Berg ponovi pronaći svoj mir. Seoski načelnik Velker samouvjereno je izjavio da bi s temom zvono „trebalo završiti". Ali seoski zvaničnici se nisu nimalo potrudili da u čitavoj priči ostave dobar utisak i djelimično su i sami doprinijeli nemiru koji je nastao. Velkerov prethodnik je recimo u jednom televizijskom intervjuu rekao da je „ponosan na zvono", zbog čega je morao da se povuče.

Sličan verbalni ispad imao je i Velker, neposredno nakon što je preuzeo funkciju. Za televiziju je izjavio da se pri zvonjenju čuju žrtve: „To su bili njemački građani, dakle ne samo jevrejski". Centralni savjet Jevreja u Njemačkoj zbog toga je oštro protestovao. Velker je, smatraju, time posredno rekao da Jevreji nisu bili njemački građani. Gradonačelnik je pred sudom izjavio da ta njegova formulacija „u izolovanoj formi može pogrešno da se shvati".

Siva zona Hitlerovog naslijeđa

Dešavanja u mjestu Herkshajm am Berg pokazuju koliko suočavanje sa prošlošću može da bude komplikovano. U Njemačkoj se i dalje raspravlja o nacizmu. Pobjedničke snage saveznika poslije Drugog svjetskog rata su zabranile sve simbole nacional-socijalizma, ali i ekstremno-desničarsku propagandu, kao što su majice s kukastim krstom. To je ustavom zabranjeno. Ali crkva u Herkshajmu je samo jedno od mnogih mjesta u Njemačkoj u kome se mogu naći tragovi nacističkog vremena.

Isto važi i za javne zgrade, imena ulica i stare kasarne. Jer siva zona postoji. Pojedini artefakti iz prošlih vremena, naime, mogu da ponude korisne informacije za pisanje istorije. Ne kažnjava se u svim slučajevima upotreba tih simbola. Čak i u Kelnskoj katedrali, koja je dio svjetske kulturne baštine, može se vidjeti kamenje s kukastim krstom. Tako Hitlerovo naslijeđe ostaje prisutno na mnogim mjestima.