Historijski muzej BiH od „ničijeg“ do muzeja „otvorenog za sve“ | Panorama | DW | 18.05.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Panorama

Historijski muzej BiH od „ničijeg“ do muzeja „otvorenog za sve“

Tragajući za alternativnim rješenjima, Historijski muzej BiH je jedna od rijetkih institucija kulture koja uspješno funkcionira bez budžetskih izvora finasiranja.

18. maj, Međunarodni dan muzeja, prilika je da se ukaže na značaj ovih institucija i njihovu ulogu društvu. Historijski muzej BiH je jedan od najstarijih u zemlji. Osnovala ga je država prije više od 70 godina kako bi čuvao sjećanja na rat te promovirao vrijednosti antifašizma i zajedničke borbe naroda BiH. Direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović kaže da je ova istitucija svoje zlatno doba doživjela šezdesetih godina prošlog stoljeća kada je dobila i reprezentativnu zgradu, remek-djelo moderne arhitekture. Ona podsjeća da je Muzej tokom proteklog rata trpio granatiranja za vrijeme opsade, a onda dočekao i vrijeme kada ga se država odrekla jer nije bilo zainteresiranih za promoviranje zajedničke historije i zajedničkog kulturno-historijskog nasljeđa BiH.

[No title]

Elma Hašimbegović

„Danas Muzej, u nimalo sretnim okolnostima, pokušava pronaći neki svoj put tragajući za alternativnim načinima, ne samo da preživi, nego i da se nametne kao važna tačka na kulturnoj mapi grada, kao mjesto za dijalog o važnim temama, mjesto susreta, učenja i razmjene ideja. Problem 'ničijeg' muzeja, institucije za koju nijedna instanca vlasti ne želi preuzeti brigu i finansiranje, pretvorili smo u priču o 'svačijem' muzeju, tj. muzeju otvorenom za sve", kaže Elma Hašimbegović za Deutsche Welle.

Koncept „otvorenog muzeja"

Ona ističe da je Historijski muzej otvorio depoe i muzejsku građu učinio dostupnom javnosti. „Tu su Foto depo sa 100.000 historijskih fotografija i Otvoreni depo koji kroz trodimenzionalne eksponate priča priču o nekadašnjem Muzeju revolucije i predstavlja svojevrsni 'muzej u muzeju'. Građani Sarajeva učestvovali su i i dalje učestvuju u kreiranju postavke o periodu opsade donirajući predmete koji svjedoče o njihovoj kreativnosti i nepokolebljivom duhu u teškim vremenima iz nedavne prošlosti. Koncept 'otvorenog muzeja' pretvorio je Muzej u živu i dinamičnu instituciju i donio nam prepoznatljivost na lokalnom i međunarodnom nivou“, kaže naša sagovornica.

Dan muzeja bit će prilika da se građani podsjete na kulturno-historijsko naslijeđe o kojem brine ova institucija, kaže Belma Hašimbegović. „Od 1995. godine zaključno sa današnjim datumom, Historijski muzej BiH nije ni u jednom budžetu – državnom, entitetskom, kantonalnom, općinskom, i svih ovih godina finansira se isključivo iz grantovskih, projektnih sredstava te vlastitih prihoda. Isti problem dijele i druge važne kulturne institucije u Sarajevu, od kojih je naša najstarija institucija, Zemaljski muzej BiH, možda najradikalniji primjer nebrige i neosjetljivosti novih političkih elita koje su dopustile da bude više od tri godine zatvoren", kaže Elma Hašimbegović. 

Husnija Kamberović: „Velike stvari su moguće i bez velike državne pomoći“

Ugledni bh. historičar Husnija Kamberović potvrđuje da je Historijski muzej BiH jedna od rijetkih kulturnih institucija koja uspješno funkcionira bez budžetskih izvora finansiranja. „Znam da je prije nekoliko mjeseci bilo riječi da se u budžetu Grada Sarajeva obezbijede sredstva za osnovno funkcioniranje Historijskog muzeja, ali ne znam da li je ta odluka realizirana. Ipak, Historijski muzej je pokazao da se velike stvari mogu realizirati i bez velike državne pomoći. To je s jedne strane dobro, jer pokazuje da se može raditi, a s druge strane loše, jer takvo stanje, objektivno, ne može trajati dugo", kaže Kamberović za Deutsche Welle.

On ističe da je Historijski muzej prisutan u kulturnom životu Sarajeva i BiH te prepoznat i u međunarodnim okvirima. „Čini se da upravo ta saradnja sa srodnim institucijama iz svijeta održava ovaj muzej. Brojne manifestacije koje Muzej organizira pokazuju visok stupanj profesionalizma i umjetničke i stručne originalnosti. Na primjer, nedavni seminar o holokaustu, radionice za đake koje se priređuju u Muzeju te predstojeće manifestacije povodom Dana/noći muzeja pokazuju važnost Muzeja, koji je od devedesetih prošao veliku transformaciju i prava je šteta što naše vlasti nisu u stanju prepoznati njegovu vrijednost. Muzej ima veliku i vrijednu zbirku slika i fotografija, važne dokumente i druga svjedočanstva o historiji BiH, a ljudi koji sada vode Muzej, i svi zaposlenici Muzeja, zaslužuju svaku podršku", kaže profesor Kamberović.

Vlasti bi trebale imati sluha za potrebe mladih

Profesor Kamberović se nada da će političke strukture koje odlučuju o načinima finansiranja shvatiti da je Historijski muzej institucija koju treba stalno podržavati, ne samo ispred kamera radi vlastite promocije. Vlasti bi, kako ističe, trebale imati sluha za potrebe generacija na kojima počiva budućnost ove zemlje.

Toj generaciji pripada i Franjo Jurko iz Čitluka koji studira u Sarajevu. On kaže da je neke činjenice o proteklom ratu spoznao tek u Historijskom muzeju BiH. „U Muzej smo otišli samoinicijativno, ja i nekoliko mojih drugova. Bila je to izložba o ratnom razdoblju u BiH. Među eksponatima je bilo oružja i drugih predmeta. Vidjeli smo i kako su bile namještene prostorije i šta su ljudi ovdje koristili tokom rata", kaže Franjo, uz opasku da u sredini iz koje dolazi nema mnogo muzeja.

I muzejima treba reklama

Elvedin Hadžović jedan je od onih koji su muzeje posjećivali u okviru školske nastave. „Mislim da većina mladih ovdje u muzeje ide sa organiziranim školskim grupama. To, međutim, nije dovoljno i mlade  treba dodatno animirati. Ovo je doba interneta i sve počiva na reklami. Prolazi samo ono što se reklamira, a to treba i našim muzejima – dobra reklama i internet prezentacija“, kaže Hadžović.

Uzeir Gotovuša kaže da svoje goste iz inostranstva rado vodi u muzeje. „Kada dođu dovedem ih ovdje u Muzej revolucije (nekadašnji naziv Historijskog muzeja BiH), u Zemaljski muzej ili u Svrzinu kuću. Ima se, hvala Bogu, šta i vidjeti, i oni su uvijek zadovoljni i puni utisaka", kaže Uzeir Gotovuša. On se, poput drugih građana sa kojima smo razgovarali, nerado sjeća perioda u kojem je Zemaljski muzej BiH bio zatvoren.

Javnost je bila ogorčena kada su 4. oktobra 2012. godine daske sa natpisom „zatvoreno" zakucane na vrata Zemaljskog muzeja BiH. Iako je Zemaljski muzej ponovo otvorio vrata posjetiteljima, pravno pitanje i adekvatno finansiranje ove i drugih institucija kulture u BiH ni danas nije riješeno.

 

Preporuka redakcije