Helikopteri NATO-a raketirali položaj pakistanske vojske

„Među poginulim vojnicima je i jedan oficir“, saopštile su pakistanske snage sigurnosti i dodale da je riječ o „napadu bez ikakvog razloga“. Još uvijek nije poznato zašto je došlo do napada. Vlada u susjednoj provinciji Khyber-Pakhtunkhwa je saopštila da je napad neprihvatljiv i da se ne može tolerisati. Međunarodne zaštitne trupe u Afganistanu su potvrdile da je jutros došlo do incidenta na pakistansko-afganistanskoj granici ne navodeći više detalja. Glasnogovornik ISAF-a Brian Badura je izjavio da je istraga u toku. Napad je izvršen na kontrolnu tačku Salala udaljenu 2,5 kilometara od granice s Afganistanom. Sporna se tačka nalazi u regiji Baizai u Mohmandu, gdje se pakistanska vojska bori s talibanima.

Predstavnici pakistanske vlade su razočarani, zbog čega su blokirali snabdijevanje vojnika NATO-a koji su stacionirani u Afganistanu. “Prekinuli smo snabdijevanje, i oko 40 cisterni i kamiona vraćeni su sa kontrolnog punkta u Džamrudu", izjavio je predstavnik vlade u Islamabadu.

Odnosi na staklenim nogama

U proteklih nekoliko godina je došlo do istog incidenta prilikom kojeg su ubijena dva pakistanska vojnika. To je u znatnoj mjeri otežalo odnose između SAD i Pakistana. Sjedinjene Države su se kasnije izvinile za taj napad.

Današnji napad je dodatno pogoršao odnose SAD-a i Pakistana. Odnosi dviju zemalja zategnuti su otkako su američki marinci u maju, bez znanja Pakistana, u pakistanskom gradu Abotabadu izveli napad u kojem je ubijen vođa El-Kaide Osama bin Laden.

Napadnuti položaj je prvobitno bio smješten u selu Salala kako bi spriječio talibane da pređu granicu i vrše napade u Pakistanu. U takvim napadima je u posljednjih nekoliko mjeseci ubijeno više pripadnika pakistanskih snaga sigurnosti. Pakistan predbacuje Afganistanu i inostranim trupama da premalo poduzimaju u sprečavanju tih napada.

Teško partnerstvo

Pakistan i SAD imaju promjenjive odnose. Islamabad i Washington su 80-ih imali tijesne odnose. To je trajalo do povlačenja Crvene armije iz Afganistana (1988/1989. godine). Nakon toga je Amerika izgubila interes. Sjedinjene Države su ponovo počele obraćati pažnju na Pakistan tek nakon terorističkih napada izvršenih 11. septembra 2001. godine – prije svega kao naknadni put u borbi protiv talibana i El-Kaide. Pakistan se bez velikog oduševljenja složio sa novom strateškom saradnjom jer je Islamabad njegovao dobre odnose sa talibanskim režimom, a i danas ima vlastite privredne ciljeve u susjednoj zemlji.

“Da bi u Pakistanu ipak došlo do premišljanja, Washington bi morao imati dosta strpljenja“, kaže Hennig Riecke, američki ekspert u njemačkom udruženju za vanjsku politiku (DGAP). Američka vlada gotovo da nema druge opcije na raspolaganju. “Amerikanci pokušavaju povećati pritisak na Pakistan. Istovremeno, znaju da će šteta biti velika ako pritisak bude prevelik i ako slaba vlada u Islamabadu izgubi tlo pod nogama. Tada bi postojala mogućnost da islamističke snage dođu do izražaja. Naravno da to Amerika ne želi“, kaže Riecke.

Washington i Islamabad u borbi protiv talibana i El-Kaide u Afganistanu slijede različite interese. Ipak, u teškom partnerstvu, koje ih povezuje, ove dvije zemlje su upućene jedna na drugu.

Autor: Mehmed Smajić (Ratbil ShamelReuters/AFP/dapd/dpa)

Odgovorna urednica: Marina Martinović