Heiko Maas: ″Funkciju visokog predstavnika treba zadržati ″ | Politika | DW | 09.03.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Šefica bh.diplomatije Turković u Berlinu

Heiko Maas: "Funkciju visokog predstavnika treba zadržati "

Njemačka proljetna diplomatska inicijativa se nastavila posjetom ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković Berlinu. Razgovaralo se o reformama, kandidatu za mjesto visokog predstavnika, migrantima i koronavirusu.

Njemačka vanjskopolitička diplomatska ofenziva prema zapadnom Balkanu se nakon posjeta crnogorskog ministra početkom godine i srbijanskog šefa diplomatije prošlog tjedna Berlinu nastavila u utorak posjetom ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisere Turković. Ona se sastala sa svojim njemačkim kolegom Heikom Maasom.

- pročitajte i ovo:  FAZ: Remetilačka moć Rusije u BiH

Od Daytona do Bruxellesa

I ovaj put je izlazak pred novinare nakon razgovora Maas započeo obrazlaganjem njemačke ovogodišnje ofenzive na zapadnom Balkanu koja bi trebala svoj vrhunac doživjeti na ljeto novim velikim samitom u sklopu Berlinskog procesa.

Maas je i ovom prilikom ponovio kako se Balkanski proces, što je zapravo u svojoj srži proces približavanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji, i dalje oslanja na multilateralizam što znači jačanje suradnje među zemljama u regiji. Drugi oslonac je podrška reformama, koje, posebice kada je BiH u pitanju, kaskaju za postavljenim ciljevima. "Njemačka će se potruditi da perspektiva članstva u EU-u za sve zemlje zapadnog Balkana, pa tako i za BiH, ostane prisutna na dnevnom redu", rekao je Maas.

On je ukazao na 14 ključnih prioriteta pri provođenju reformi koje je prošle godine postavila Europska komisija. "To je konkretni plan za odlučne reforme i odlučno vođenje zemlje i Njemačka će taj plan podržavati kroz prisni dijalog", rekao je Maas.

On je rekao kako je ova godina, "između lokalnih izbora prošle i parlamentarnih izbora sljedeće godine", ključna godina za Bosnu i Hercegovinu kada je u pitanju približavanje Europskoj uniji. "Ljudi moraju osjetiti što je to približavanje EU kroz konkretna poboljšanja poput olakšanja putovanja. Zbog toga je naš cilj BiH ispratiti od Daytona do Bruxellesa", rekao je Maas.

- pročitajte i ovo:  Njemačka štampa: Posljednja šansa za BiH i novi visoki predstavnik?

Nije problem u Schmidtu

Jedan od glavnih aspekata nove njemačke inicijative za zapadni Balkan i posebice za pokretanje stvari s mrtve točke u BiH je i kandidatura bivšeg njemačkog ministra obrane i dobrog poznavatelja prilika na Balkanu Christiana Schmidta na funkciju visokog predstavnika za BiH. Na pitanje DW-a o napretku u ostvarenju ove ideje Maas je odgovorio kako Schmidt nije problem nego se radi o osnovnom pitanju želi li BiH uopće zadržavanje funkcije OHR-a. "U razgovorima koje vodimo dobivamo mnogo podrške za Christiana Schmidta. Tamo gdje nema podrške se radi ne toliko o Schmidtu kao osobi nego uopće o pitanju treba li ova funkcija uopće dalje postojati", rekao je Maas. Potom je dodao da je na osnovu onoga što se danas tijekom razgovora čulo kao i problema koji vladaju u BiH, Njemačka i dalje mišljenja da "funkciju visokog predstavnika treba zadržati".

Njegova kolegica, ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković je dodala kako je ona mišljenja da je funkcija OHR-a i dalje vrlo potrebna BiH i kako je zahvalna vladi u Berlinu da je kandidirala "svog čovjeka". No: "Ja mislim da ne postoji čovjek na kugli zemaljskoj kugli oko kojeg u BiH postoji usaglašeno mišljenje bez obzira na to o kojem položaju se radi", rekla je Turković. Kako Federacija BiH i Zapad misle, pored otpora iz Republike Srpske, izvana održati na životu funkciju OHR-a -  u Berlinu nije precizirano.

Deutschland Bosnien-Herzegowina Außenministerin Bisera Turkovic Außenminister Heiko Maas

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković i ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Maas

O cjepivima "iskreno i otvoreno"

Ovih dana je naravno nemoguće zaobići pitanje cjepiva što je, posebice u BiH, osjetljiva tema jer tamo cijepljenje nije ni počelo. I dok se prošlog tjedna Selaković na istom ovom mjestu mogao nonšalantno pohvaliti uspjesima svoje zemlje i ostaviti dojam kako cjepiva iz programa Covaxa Srbiji zapravo ni nisu potrebna, izlaganje ministrice Turković je zvučalo malo drugačije. "Bosna i Hercegovina je vjerovala u mehanizam Covaxa, uplatila je novac za cjepiva ali prve isporuke još nisu stigle. Naši građani su s pravom nezadovoljni", rekla je Turković i kasnije još dodala kako se svaki dan, kojim se odgađa cijepljenje, tiče "pitanja života i smrti".

Zato je, kako je rekla zatražila pomoć Njemačke u rješavanju problema s cjepivima. Da se tijekom današnjih razgovora u ministarstvu vanjskih poslova dotaknulo i ove škakljive teme priznaje i sam Maas koji je razgovore o kašnjenju isporuke cjepiva iz Covax programa nazvao "iskrenim i otvorenim" što je u pravilu eufemizam za kopanje po neugodnim temama. Maas je kao i prošlog tjedna nakon razgovora sa srbijanskim ministrom Nikolom Selakovićem ponavljao mantru o milijun doza cjepiva koje će do kraja svibnja/maja biti isporučene zemljama zapadnog Balkana. Bosna i Hercegovina će dobiti 130.000 doza (Srbija 300.000) kao i pristup fondu pomoći za ublažavanje gospodarske štete koju je nanijela pandemija koronavirusa.

Migranti: raspodjeli i protjeraj

Ministrica Turković je, za razliku od kolege Maasa, otkrila da se govorilo o još jednom škakljivom pitanju kad je u pitanju Bosna i Hercegovina i EU a to je migrantska kriza. "Mi dio rješenja vidimo u jačanju naše istočne granice, raspoređivanju migranata i na druge dijelove BiH, povratku migranata u matične zemlje ali isto tako i u snažnom angažmanu Europske unije", rekla je ministrica Turković.

Deutschland Bosnien-Herzegowina Außenministerin Bisera Turkovic

Šefica bh. diplomatije Bisera Turković: "Dio rješenja migrantske krize je jačanje naše istočne granice"

Kako se misli implementirati taj plan nije poznato a i prilično nerealistično, s obzirom na to da se zna da ostatak BiH ne želi ni čuti za prihvat migranata iz dva pogođena kantona: Unsko sanskog i Sarajevskog, te ni da oni sami ne žele biti micani sa zapadne granice. Treba reći i da su na ideji o povratku odbijenih azilanata u zemlje porijekla zube slomile i zemlje s mnogo jačom logistikom i političkim utjecajem poput Njemačke.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android