Hahn bez konkretnih rezultata iz Sarajeva

Jednodnevni zvanični posjet Johannesa Hahna, komesara za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju, Bosni i Hercegovini bio je prekratak da obrati pažnju i ukaže na sve probleme sa kojima se BiH susreće. Nakon sastanka sa tročlanim Predsjedništvom, zvaničnicima Vijeća ministara, tačnije državnom Vladom u tehničkom mandatu, te predstavnicima ekoloških udruženja i političkih partija, Hahnu nije ostalo previše optimizma, pa je pred odlazak pobrojao šta još treba da se uradi kako bi se BiH približila EU.

Unatoč gustom rasporedu, Hahn se sastao sa Suzanom Radanović, majkom Davida Dragičevića i ocem Dženana Memića, Murisom. Roditelji obojice mladića proživljavaju pakao pokušavajući dokazati da je za smrt njihove djece kriv sistem, te da taj isti sistem uporno pokušava prikriti sve tragove odgovornosti.

“Već iduće sedmice u BiH bi trebao stići umirovljeni njemački sudac Reinhard Priebe, koji je radio na reformi pravosuđa u Albaniji i Makedoniji, gdje je bio prilično uspješan”, izjavio je Hahn na konferenciji za novinare u Sarajevu. Priebe će, kako je rekao, posebnu pažnju posvetiti strukturi i radu bh. pravosuđa, a što bi u konačnici trebalo bar donekle rasvijetliti i slučajeve Dragičević i Memić.

“Važno je bilo da dobijem direktna saznanja o svim dešavanjima od onih koji su time pogođeni”, naglasio je Hahn nakon razgovora sa Davidovom majkom Suzanom i Dženanovim ocem Murisom.

Ko je kriv za Davidovu smrt?

Zvaničnici EU su, smatra Suzana Radanović, majka Davida Dragičevića, čije je tijelo nedavno prenešeno iz Banje Luke u Austriju, dobro obaviješteni o slučaju Davida Dragičevića, koji je nestao u noći između 17. i 18. marta prošle godine u Banjoj Luci, a njegovo tijelo pronađeno 24. marta u rijeci u blizini banjalučke tvrđave Kastel.

Policija Davidovo ubistvo tumači kao nesretan slučaj, moguće samoubistvo, no roditelji pokreću vlastitu istragu koja vodi do samih vrhova vlasti Republike Srpske.

“Kriv je sam vrh, ne samo u RS-u, već i u BiH. Sve je to isto - Tužilaštvo, policija, institucije, sve komplet”, kaže za Deutsche Welle Davidova majka Suzana. Susret sa Johannesom Hahnom, dodaje, mnogo joj znači, jer vjeruje da u EU već tačno znaju šta se desilo, te da od EU institucija očekuje pomoć, da bar, ako ništa, utječu na vlasti u BiH da se provede ozbiljna istraga i kazne odgovorni.

Kaže da joj je dovoljno samo to što je Hahn razgovarao s njom, jer samo tim činom sprane su laži sa njenog djeteta koje je, kako kaže, izgovorio ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač, nazvavši pokojnog 21-godišnjeg Davida “narkomanom, lopovom i samoubicom”. 

Svojevrsno mišljenje o političkoj situaciji u zemlji Hahn je, na neki način, iskazao i obraćanjem novinarima. Prvo je govorio o slučaju Dragičević, potom o zabrinjavajućoj ekološkoj situaciji, a tek onda o čisto političkim razgovorima.

Poraditi na ekologiji!

Po pitanju ekologije Hahn je naglasio kako je sa predstavnicima bh. vlasti, ali i nevladinih organizacija razgovarao o izgradnji Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, podsjećajući kako je na nedavnoj konferenciji u Podgorici naglašeno da 16 termoelektrana na Balkanu zagađaju više nego 250 termoelektrana u EU zajedno.

"Zemlje na Balkanu, pa i BiH, moraju obratiti pažnju na to... Više pažnje se mora posvetiti zelenim tehnologijama kako bi svojim građanima popravili kvalitet života”, rekao je Hahn te naglasio kako je iznenađen da je Vijeće ministara BiH, u tehničkom mandatu, ukinulo poticaje za izgradnju vjetroelektrana.

Što se konkretnih političkih pitanja tiče, Hahn je rekao kako bi Europska komisija do kraja maja mogla dostaviti mišljenje o odgovorima na dodatnih 655 pitanja koje je zvanično Sarajevo početkom ovog mjeseca dostavilo Briselu. Naglasio je kako očekuje da će u tom periodu biti kompletirana i uspostava vlasti u BiH, prvenstveno novog saziva Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH.

Naglasio je i kako je mišljenje o osnovanosti prijave BiH za članstvo u EU tek prelazna faza, dodavši kako je mnogo važnija faza provedbe neophodnih reformi. Kritizirao je i pojedine političare koji “preslobodno” u javnost izlaze s procjenama o dobijanju kandidatskog statusa, možda već u novembru ove godine, te im poručio da to nije dobro, jer ukoliko se “kandidatski status ne desi, mnogi bi mogli biti razočarani”.

Još puno posla do kandidatskog statusa

Umjesto nagađanja i neosnovanih obećanja, kako je rekao, mnogo je važnije poraditi na socio-ekonomskim reformama, odnosno fokusirati se na kreiranje radnih mjesta i stvaranje boljih uvjeta kako za domaće, tako i za strane investitore.

U tom smislu, dodaje, potrebno je obratiti pažnju na sistem poreskih opterećenja, bolji sistem edukacije, posebno kvalificirane radne snage, koje je u BiH sve manje. Posebnu pažnju, kako je naglasio, potrebno je posvetiti oblasti zdravstva koje je, kako kaže, među najskupljima na Balkanu, što nije popraćeno odgovarajućim kvalitetom usluge.

Većina stavki koje je Hahn naveo kao prioritetne za brži razvoj BiH, a time i napredak ka EU, bile su objedinjene u dokument, odnosno Izjavu koju su predstavnici političkih stranaka trebali potpisati, no ni oko toga se nisu usuglasili, pa dokument nije potpisan. Jedno od obrazloženja, kako je nakon sastanka izjavio Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, je bilo da je “sličan dokument potpisan i prije četiri godine, a ništa nije postignuto, pa zašto ponavljati isto?"

U državnom Predsjedništvu izjava nakon sastanka nije bilo, no u saopćenju su, između ostalog, istakli “opredijeljenost za nastavak socio-ekonomskih reformi, intenziviranje borbe protiv korupcije i stvaranje povoljnih uslova za investicije i otvaranje novih radnih mjesta”, sve ono na čemu komesar Hahn, odnosno EU insistira. U saopćenju nije navedeno kako to planiraju ostvariti.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android