Grčka spašena - opet

Ministri finansija eurozone, šefica MMF-a i šef Evropske centralne banke kao da, kako se čini, mazohistički uživaju u noćnim sjednicama. Zašto bi inače po treći put u tri sedmice proveli neprospavanu noć u Briselu? Da li su vijećali tražeći odluku? Ne, jer stanje stvari je bilo isto tokom sve tri sjednice.

A ono izgleda ovako: Grčkoj do 2016. zbog dramatične recesije prijeti neočekivano visoko novo zaduženje. Istovremeno reforme se provode presporo i postoji finansijska rupa od oko 30 milijardi eura. Ali to je zapravo dodatna suma pored već odobrenih 230 milijardi eura pomoći Grčkoj iz paketa spasa. Neko treba izdvojiti taj novac, inače će Grčka bankrotirati.

Plaćati opet trebaju - poreski obveznici

Svi instrumenti pomoći i recepti sa spas na kraju se svode na prostu jednačinu koja glasi: likvidne zemlje eurozone moraju još više novca izdvojiti za Grčku i ući u još veći rizik.

Oprost dijela grčkog duga od strane država povjerioca je po mišljenju mnogih eksperata i bankara najbolji put da Grčka ponovo stane na noge. Ali oprost duga u Njemačkoj i drugim zemljama eurozone politički se ne može provesti. Stoga se sada igra na kartu kupovine obveznica od Grčke, odnosno na kartu smanjivanja kamata ili produžavanja roka za njihovu otplatu, kao i na dobrovoljnu uplatu novca iz dobiti koju je ostvarila Evropska centralna banka. Ali i takve komplikovane mjere opet vode ka oprostu duga, bez obzira što se taj proces sada provodi na rate. Troškove snose naravno poreski obveznici zemalja eurozone, samo što se to sada odvija polako, a ne brzo i bolno kao kod oprosta duga.

Iluzija da će Grčka ikad moći otplatiti dugove

Spasioci eura u Briselu ne smiju građane likvidnih zemalja eura smatrati glupima. Spašavanje Grčke koštaće puno. Ministri finansija to ne bi smjeli još dugo prećutkivati, iako su na jedvite muke postigli kompromis oko Grčke u trećem pokušaju. Pri tome je iluzija da će Grčka ikada moći da otplati svoje dugove ili da ih ima pod kontrolom. Rokovi za spašavanje države, odnosno povjerioca, koji su kupili grčke državne obveznice, ne mogu se ispoštovati. EU, Evropska centralna banka i MMF napravili su pogrešnu računicu. Grčka je oklijevanjem i sporom provedbom reformi dala svoj doprinos pogrešnoj računici. Ekonomija je za četvrtinu opala, zemlja je na koljenima. Dugovi pri tome i dalje rastu, uprkos svih milijardi eura spasa.

Krediti iz Washingtona, Brüssela i glavnih gradova zemalja eurozone samo u maloj mjeri dolaze do građana. Lavovski dio odlazi na isplatu dugova povjeriocima, bilo da se radi o privatnim ili centralnim bankama.Za izlazak iz toga ne postoji jednostavan niti povoljan put. Oprost duga morao bi doći, a možda je Grčkoj potrebna i nova valuta. Parola "Nastavimo ovako!", na koju igra i njemački ministar finansija, nije više održiva. Predsjednik Evropske centralne banke, šefovi vlada eurozone, a s njima i kancelarka na ljeto su rekli da po svaku cijenu žele spasiti Grčku. Ali cijena je previsoka i brzo će se morati platiti.

Autor: Bernd Riegert

Odgovorne urednice: Jasmina Rose / Marina Martinović