Grčka i Zapadni Balkan - ojačati regionalnu saradnju

Novi autoput vodi kroz Grčku skoro do albanske granice. Tu se završava i čeka na spajanje u susjednoj zemlji. Na albanskoj strani gradnja napreduje sporo, bez obzira što upravo nedostatak infrastrukture koči privredni razvoj.

Ovo je jedan primjer simbolične snage. Naime, Grčka je važan trgovinski partner ne samo za Albaniju već i za Sjevernu Makedoniju. No, uprkos tome, tek od prije nekoliko mjeseci je uspostavljena vazdušna linija između Atine i Skoplja. Kao proboj se zapravo slavi Prespanski sporazum kojim je okončan dugogodišnji spor Grčke i Makedonije oko imena ove bivše jugoslovenske republike. Ali, ovaj istorijski sporazum za Zapadni Balkan i Grčku ostaje jedinstven slučaj.

Ojačati regionalne mreže

Problemi ovog regiona su fenomen posljednjih sto godina. Od antičkih vremena do raspada Osmanlijskog carstva, region je bio živa mreža kulturnih i trgovinskih veza. Upravo je Solun važio tada za kosmopolitsko čvorište.

Aktuelni gradonačelnik, Janis Butaris želi upravo na tome da radi. Njegovim angažmanom uspostavljena je direkta avionska linija Solun-Istanbul. Dok se Aleksis Cipras još vajkao da Sjevernu Makedoniju otvoreno uključi u svoju prijateljski nastrojenu politiku prema balkanskim zemljama, Zoran Zaev je na primjer Novu godinu proslavio u Solunu, kao privatni gost tamošnjeg gradonačelnika.

Mnoge opštine u ovom regionu u međuvremenu ignorišu nacionalne stavove svojih vlada i uzimaju stvari u svoje ruke. Isto tako i Špend Ahmeti, gradonačelnik Prištine. „Gradovi u regionu mnogo bolje sarađuju nego vlade", kazao je Ahmeti proteklog vikenda na prvom Solunskom regionalnom forumu. To je inicijativa, kojom se pokušava izgraditi regionalna saradnja između Grčke i balkanskih zemalja. „Gradovi su direktno suočeni sa problemima ljudi. Mi se brinemo o osnovnim potrebama ljudi."

Priština i Solun su udaljeni tri sata vožnje automobilom. „Kada šetam Solunom, mnogi ljudi sa Kosova me prepoznaju. Jer, mnogi sa Kosova dolaze ovdje u šoping", govori Ahmeti. Isto važi i za Sjevernu Makedoniju. Solun je mnogo bliže Skoplju nego Atina. Ali, izazovi u regionu su brojni: izgradnja infrastrukture, pojednostavljenje viznog režima, saradnja na temama poput zaštite čovjekove sredine ili pitanja odlaganja smeća, kao i zajedničko prevladavanje prošlosti. Dobitak je tako na dohvat ruke, ali su inicijative za aktivaciju potencijala spore.

Ovaj region je dio Evrope

2003. je u Porto Karasu, oko 100 kilometara južno od Soluna održan jedan evropski samit. Tada je Grčka predsjedavala Savjetom EU. Zemljama učesnicama samita sa Zapadnog Balkana je tada predstavljena perspektiva pristupanja EU, ako budu uspjele da se reformišu po evropskom modelu. Zaključak samita je nazvan „Solunska agenda". Od tada je prošlo 16 godina. Potrebne reforme su u velikom dijelu zanemarene. I upravo je Grčka u krizi morala da nauči, da članstvo u EU ne znači automatski kraj svih problema.

Nekadašnji grčki premijer Jorgos Papandreu je 2003. bio ministar spoljnih poslova. „EU je po prvi put, pod grčkim predsjedavanjem, saopštila da je ovaj region dio Evrope", kazao je Papandreu u intervjuu za DW. Grčka bi, kao iskusna članica EU, mogla da u regionu preuzme vodeću ulogu. „Mi bismo morali sada da uzmemo proces u svoje ruke, da vjerujemo u sebe i imamo povjerenja da možemo zajedno krenuti naprijed."

Papandreu se nada novom početku, intenzivnoj saradnji i otvorenom odnosu jednih s drugima.

Privredni rast uz pomoć Grčke

Ali, stvarnost je komplikovana. Politički konflikti dominiraju, kao što se vidi na primjeru oko graničnog spora između Srbije i Kosova. Hristos Nikas, profesor ekonomije sa zabrinutošću gleda na susjedne zemlje. „Privredne mogućnosti balkanskih zemalja su razočaravajuće. Stanje u tim zemljama je mnogo gore nego u članicama EU poput Mađarske ili Češke. Osnovni razlog za to je što su nakon raspada Jugoslavije prestale da trguju jedna s drugom. One su pokušale da se etabliraju na tržištima na kojima nisu imale nikakve šanse."

Istovremeno, prema riječima profesora Nikasa, institucije koje su za to odgovorne nisu pouzdane. Takođe i zbog toga je dijalog i trgovinska razmjena između pojedinih zemalja važan prvi korak. Region bi mogao da uči iz grčkih grešaka kada je riječ o privredi, kaže Nikas. Ali, Grčka ne bi mogla samo na taj način da bude korisna. „Mi možemo da pomognemo da se problemi ovdje riješe i da uz to podržimo te zemlje da se integrišu u Evropsku uniju."

Sve je dobro, ako je privredi dobro?

Za zapadnobalkanske zemlje ostaje veliki cilj - veza sa Zapadom. Upravo Prespanski sporazum je oživio pitanje mogućeg članstva u EU. Jer, rješenjem spora oko imena između Grčke i Makedonije, nije otvoren samo put ove bivše jugoslovenske republike u NATO, već i moguće pristupanje EU.

Ali, EU zateže sa novim članicama. Naime, baš balkanske zemlje ne bije dobar glas zbog njihove privredne i političke situacije - ni u Berlinu ni u Briselu. Uz to se zemlje Zapadnog Balkana potcjenjuju, kaže Dušan Reljić rukovodilac briselskog biroa Fondacije za nauku i politiku iz Berlina. „Za privredu poslovi sa Zapadnim Balkanom ne bi bili gubici. Evropska unija je u posljednjih deset godina ostvarila trgovinski profit u visini 100 milijardi evra", naglašava Reljić.

Tako bi sastanak u Solunu mogao da bude pokretač novih osnova za saradnju u regionu. Sigurno je jedno, zapadna Evropa može imati samo koristi od ekonomskog rasta na Zapadnom Balkanu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android