Građani BiH strahuju od povećanja PDV-a
10. mart 2020
Uvođenje jedinstvene stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) u iznosu od 17 posto od 1. januara 2006. godine u Bosni i Hercegovini utjecalo je na standard građana, a cijene usluga i proizvoda su neminovno rasle. „Odmah su bh. građani osjetili po džepu šta znači uvođenje poreza na dodatnu vrijednost. Računi su nam postali veći u odnosu na period bez PDV-a", prisjeća se Sarajka Eldina Bećirbašić, koja je po zanimanju prevodilac.
Udar na građane
Špekulacije o mogućnosti povećanja PDV-a je zabrinjavaju, baš kao i većinu građana BiH. „Ne smije se ni pomišljati na tu opciju. To bi bio težak udar na bh. građane, posebno za one koji su na ivici egzistencije", smatra Bešćirbašić. Ona kaže kako bi vlastima u Bosni i Hercegovini bilo bi bolje da razmisle o uvođenju diferencirane stope. „Ne mogu shvatiti da je luksuzna roba oporezovana na isti način kao i lijekovi, potepštine za bebe, osnovni životni artikli. Mora se pokazati socijalna osjetljivost prema građanima", istakla je Bešićrbašić.
Tako je PDV postao sastavni dio bh. svakodnevnice. O izmjeni Zakona o PDV-u već godinama se polemiše u bh. javnosti, posebno među ekonomskim stručnjacima i analitičarima, i još je neizvjesno da li će eventualne izmjene doći kao novi udar na budžete građana. Treba li ostati jedinstvena stopa od 17 posto, treba li je možda povećati ili treba uvesti diferenciranu stopu za pojedine robe i usluge, kao što je to slučaj u većini evropskih zemalja - sve su to pitanja vezana za PDV.
Na političkoj sceni situacija je jasna. U bh. entitetu Republika Srpska su za difernciranu stopu, slično razmišlja i predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija, dok u Federaciji BiH nisu za promjene.
Region i PDV-u
Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj od 2012. iznosi 25 posto, dok se za određene proizvode i usluge primjenjuju niže stope od 13,5 pet procenata.
U Srbiji postoji opća stopa PDV-a od 20 te posebna od 10 posto, koja se primjenjuje na osnovne namirnice, lijekove, udžbenike, prijevoz putnika...
U Crnoj Gori je od 1. januara 2018. na snazi veća stopa, povećana sa 19 na 21 posto.
Standardna stopa PDV-a u Sjevernoj Makedoniji je 18 posto, ali je za 13 posto umanjena stopa PDV-a na osnovne životne namirnice, poljoprovredne mašine i repromaterijale, lijekove, računare, javni prevoz i stanove.
Ugledni ekonomski stručnjak i bivši dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Željko Šain, podsjetio je za DW kako je uopće došlo do uvođenja PDV-a u BiH. „Međunarodna zajednica je insistirala na uvođenju poreza na dodatu vrijednost. Od uvođenja pa sve do sada, postoji dilema da li je stopa trebala biti diferencirana", izjavio je Šain.
Ekonomija kontra politike
Prema njegovim riječima, diferencirana stopa predstavljala bi pogodnost za većinu bh. građana. „Bilo bi logično da ova stopa postoji, sa čisto socijalnog aspekta. Kruh, proizvodi od kruha, lijekovi, potrepštine za djecu i slično, trebali bi biti pod nižom stopom", stav je Šaina.
Međutim, kao i uvijek u BiH, problem nastaje kada se politika počne miješati. „Mora se uraditi analiza, isključivo ekonomskog kartaktera, koliko i u kojem procentu bi trebale biti nove stope PDV-a. Ne znam da li je to moguće jer je veliko pitanje može li se izbjeći utjecaj politike" zaključio je Šain.
No, javnost u BiH je barem za neko vrijeme mirna kada je u pitanju novi zakon o PDV-u koji bi eventualno doveo do promjene sadašnje opće stope. Naime, u BiH je trenutno kriza i blokada institucija koju provode predstavnici SNSD-a na čelu sa članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradom Dodikom, koji, po dogovorenom principu, za svaku tačku dnevnog reda u državnom parlamentaru i Vijeću ministara glasaju protiv.