1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Granice slobode medija

18. maj 2013

Zapadne demokracije poput Sjedinjenih Američkih Država važe kao jamci za slobodu medija. Ipak nadzor novinara očito nije tabu. Može li se takvo što dogoditi i u Njemačkoj?

https://p.dw.com/p/18Zla
Novine u lancima
Foto: Vladimir Voronin - Fotolia.com

"Došlo je do ozbiljne informacijske rupe, iz čega se razvila opasnost za američke građane." Tako je ministar pravde SAD-a, Eric Holder, opravdao što je njegova vlada dala nadzirati novinare novinske agencije Associated Press (AP). Washington je prikupljao podatke o telefonskim vezama pomoću kojih je mogla pronaći informante novinara.

Uzrujanost zbog toga je velika među novinarima, pa i u Njemačkoj. Njemački novinarski savez DJV tu nadzornu akciju naziva "napadom na slobodu medija". Jer bez - često anonimnih - izvora istraživačko izvještavanje postaje teško. Stručnjaci međutim smatraju da je malo vjerojatno da bi njemačke vlasti mogle koristiti takve metode.

Magazin Cicero ispred sudaca Ustavnog suda Njemačke
Magazin Cicero se izborio za svoje pravoFoto: picture-alliance/dpa

Što je sigurnosno relevantno?

"To je u Njemačkoj tako nezamislivo", kaže za DW direktor novinarskog saveza Berlina i Brandenburga, Michael Rediske, i dodaje da Savezni ustavni sud kao čuvar ustava, u kojemu je zajamčena medijska sloboda, upravo te slobode medija smatra veoma važnima. To se može vidjeti na primjeru presude u slučaju "afere Cicero". Uredske prostorije magazina "Cicero" su bile pretresene 2005. jer je list objavio članak s informacijama iz jednog povjerljivog spisa. Magazin je podnio tužbu zbog te racije i dobio proces.  

U odnosu vlasti s medijskim slobodama u SAD-u međutim važnu ulogu igra strah od terorizma i terorističke opasnosti, smatra medijski stručnjak Wolfgang Donsbach s Tehničkog Sveučilišta u Dresdenu. On dodaje da nije legitimno što vlade u takvim situacijama koriste sredstva poput nadzora novinara, ali da ti postupci i nisu sasvim nerazumljivi.

Pri opravdavanju takvih akcija često se pojavljuje - kao i u slučaju AP-a - termin "sigurnosno relevantne informacije". Argument, koji ne prihvaća Rediske, koji sjedi i u Upravnom odboru njemačke sekcije Reportera bez granica. "Kad se radi o tome da se spriječi zločin, novinari će biti toliko razumni da određene informacije ne objave. Ali neku informaciju jednostavno kategorizirati kao 'sigurnosno relevantnu' je poznata igrica sigurnosnih vlasti." 

Njemački ustav s odlomkom u kojemu se pojašnjava da su zajamčene medijske slobode
U Njemačkoj su medijske slobode zajamčene UstavomFoto: picture-alliance/dpa

Telefonski poziv glasnogovornika nije napad na medijske slobode

Kad novinari u Njemačkoj nešto saznaju od onih koji čuvaju tajne, odnosno od osoba koje imaju pristup povjerljivim informacijama, onda to u načelu ne smiju objaviti, pojašnjava Rediske. Kažnjivim se u tom slučaju smatra možda tek informant, zbog čega on često želi ostati anoniman.

Kritično za novinare može postati kad od informanata zahtijevaju da im ustupe dokumente. "To bi se moglo ocijeniti kao poticanje na izdavanje tajne i stoga je kažnjivo. Granicu između pukog primanja dokumenata i nagovaranja je teško povući", ističe Rediske i dodaje da se novinare treba bolje zaštititi po tom pitanju. 

Michael Rediske
Michael RediskeFoto: dapd

Nadzor i racije su jedna stvar. Pokušaj utjecanja na izvještavanje je druga stvar. Uvijek iznova dolazi do slučajeva u kojima glasnogovornik političara ili sami političari nazovu redakcije kako bi promijenili određeni izvještaj ili potpuno spriječili da se objavi.

Medijski stručnjak Donsbach u tome ne vidi napad na slobodu medija. "Jedino postoji opasnost za slobodu medija kad netko na novinare vrši pritisak, a da se to ne smije tematizirati." To u Njemačkoj međutim nije slučaj, kaže Donsbach i dodaje da takvi pokušaji u ovoj zemlji veoma brzo postanu javni te se na odgovarajući razvije i diskusija na tu temu. Rediske međutim smatra da i predstavnici medija snose određenu odgovornost, jer ukoliko podlegnu takvom pritisku, onda su loši novinari, kaže on.

Logo Reportera bez granica na engleskom
Reporteri bez granice prate stanje medijskih sloboda u svijetu

Na 17. mjestu

Na Indeksu slobode medija, koju svake godine objavljuju Reporteri bez granica, Njemačka se trenutačno nalazi na 17. od ukupno 179 mjesta. Na prvim mjestima se prije svega nalazi skandinavske zemlje, u kojima postoji još bolja zaštita informanata, napominje Rediske. Sjedinjene Američke Države su se našle na 32. mjestu, među ostalim i zbog nedovoljne zaštite informanata, "zato što 'sigurnosno relevantne' stvari igraju veću ulogu. Suci u toj zemlji novinare osuđuju čak i na zatvor ukoliko ne žele odati svoje informante." 

Autorice: Jennifer Fraczek / Marina Martinović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić