Gradonačelnik Zilta i teret prošlosti | Politika | DW | 07.08.2019

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Gradonačelnik Zilta i teret prošlosti

Na 75. godišnjicu Varšavskog ustanka, gradonačelnik Zilta je zamoli Poljake za oproštaj. Jedan od njegovih prethodnika na toj funkciji, Hajnc Rajnefart, 1944. je kao SS-general zapovijedao masakre nad civilima.

Gradonačelnik Nikolas Hekel je bio vidno potresen dok je držao govor pred spomenikom podignutim u čast 50.000 civila masakriranih u varšavskoj četvrti Vola. Više stotina ljudi je u ponedjeljak (5.8.) došlo da vidi i čuje čovjeka koji je sada na funkciji na kojoj je nekada bio ozloglašeni esesovski general Hajnc Rajnefart.

Stid zbog „varšavskog dželata"

Rajnefartovo ime je mnogim građanima Varšave dobro poznato. On je imao nadimak „Varšavski dželat" i rukovodio je jedinicama koje su za vrijemeVaršavskog ustanka ubijale civile na ulicama. Dobro je poznata i činjenica da je on poslije rata nastavio političku karijeru kao ugledni gradonačelnik Vesterlanda, grada na ostrvu Ziltu. Poljska je više puta tražila njegovo izručenje, ali do njega nikad nije došlo. Baš kao što on ni u Njemačkoj nikada nije osuđen.

Nikolas Hekel je zbog toga ogorčen. „Stidim se zbog toga i pokušavam da se priberem, kao gradonačelnik, ali i kao privatno lice", rekao je na skupu u Varšavi, zamolivši u ime stanovnika Zilta „skrušeno za oproštaj i pomirenje naših sudbinski povezanih društava".

U Varšavskom ustanku protiv njemačkih okupatora, učestvovalo je 50.000 boraca pokreta otpora; mnogi među jima su bili vrlo mladi, bez vojne obuke i loše naoružani. Nisu imali šanse protiv premoćnih Nijemaca, ali su se nadali da će im podršku pružiti zapadni saveznici i Crvena armija, koja je tada već bila na drugoj obali Visle. No, pomoć je izostala i poljska prijestonica je platila veliki danak u krvi. Za vrijeme borbi koje su trajale dva mjeseca, ubijeno je gotovo 200.000 ljudi, a veliki dijelovi Varšave su sravnjeni sa zemljom.

Teret prošlosti

Na to od prije pet godina podsjeća spomen-ploča na portalu gradske vijećnice na Ziltu, koju je u svom govoru pomenuo I Nikolas Hekel. "Hajnc Rajnefart, od 1951. do 1963. gradonačelnik Vesterlanda, kao komandant jedne borbene jedinice je jedan od odgovornih za ovaj zločin. Posramljeni se klanjamo njegovim žrtvama i nadamo se pomirenju”, piše na toj ploči.

Učesnici komemoracije u Varšavi

Učesnici komemoracije u Varšavi

Pastorka ovdašnje luteranske protestantske zajednice Anja Lohner, dobro se sjeća žestoke debate koja se vodila oko te spomen-ploče. Ona se tada zalagala da se osjetljive teme iznesu u javnost.

Sve je počelo jednim elektronskim pismom iz Poljske - početkom 2013. Anja Lohner je upitana da li zna priču o Rajnefartu i da li bi htjela da poradi na pomirenju.

Osjetljiva tema

O esesovskoj prošlosti bivšeg gradonačelnika je ponešto znala, a ponešto ne. Detalje nije poznavala. „To nikada i nigdje nije bila tema. Kada sam dobila elektronsko pismo, odmah sam počela da se informišem, jer sam bila užasnuta zbog onog što se dogodilo i istovremeno zaprepašćena što to ovdje nije bila tema", rekla je Lohnerova za DW.

Zatražila je od grada da se „na političkom nivou suoči sa prilom o Rajnefartu", na šta je gradska uprava formirala radnu grupu koja se pozabavila tom temom.

Lohnerova prenosi da su građani u prvi mah bili nezadovoljni. „Najprije se javilo veliko odbijanje da se uopšte bavimo tom temom, iz straha od mogućih sukoba. Rajnefart je poslije rata ovdje bio uspješan, poznat, ugledan. Mnogi koji ga pamte su još živi, pa i njegova porodica."

75. Jahrestag Warschauer Aufstand

Ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Maas sa poljskim kolegom Czaputowiczem u Varšavi 01.08.

Prije pet godina, Anja Lohner je i sama otputovala u Varšavu, zajedno sa delegacijom koja se poklonila žrtavama u Voli, a na inicijativu tadašnje gradonačelnice Zilta Petre Rajber. I ona je tada zamolila Poljake za oproštaj.

Oprost počiniocima

Vanda Tračik-Stavska, jedan od 1000 još živih pripadnika pokreta otpora u Varšavi, „srećna je zbog toga što je njemačka delegacija došla da oda poštu žrtvama masakra u Voli". Ona cijeni to što su građai Zilta pokazali riješenost da upoznaju svoju istoriju i što su pokušali da razumiju posljedice fašizma.

U razgovoru za DW ona kaže da je oprostila počiniocima. „Oni su ubijali, ali ja sam i sama postala vojnikinja da bih ubijala". Tračik-Stavska je bila članica izviđačke organizacje „Sivi redovi" koja se svom snagom borila protiv okupatora. Bila je zadužena za vezu između štabova i jedinica pokreta otpora, ali se i pod oružjem borila na varšavskim barikadama. A onda je zajedno sa još 3000 saboraca dospjela u njemačko zarobljeništvo.

Danas ima 92 godine i upozorava na opasnost od povratka fašizma. "Dokle god ima živih ljudi koji su neposredno doživjeli fašizam, moći ćemo da se opiremo širenju fašističkih tendencija", rekla je ova ratna veteranka na spomen-svečanosti u Varšavi.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije