Grčke štediše strahuju za ušteđevinu | Politika | DW | 22.02.2015
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Grčke štediše strahuju za ušteđevinu

Kada štediše izgube vjeru u sigurnost svoje ušteđevine, počinju masovno prazniti bankovne račune. Tako je bilo na Cipru 2013. godine, a sada se isto događa i u Grčkoj.

Prema podacima Centralne banke Grčke, privatni ulozi u grčkim poslovnim bankama u studenome prošle godine iznosili su 164 milijarde eura, izvijestio je njemački gospodarski list "Handelsblatt". Prema neslužbenim podacima iz bankarskih krugova danas je od toga ostalo još 143 milijardi eura - 21 milijardu manje. Od izbijanja krize krajem 2009. do danas grčke banke nikada nisu čuvale manje novca privatnih štediša.

A odljev novca se nastavlja. Zbog neizvjesnosti oko ostanka Grčke u eurozoni građani sve češće podižu svoje ušteđevine. Samo u posljednja dva dana podignuto je više od milijardu eura, objavljeno je u petak (20.2.). U oči upada da je do toga došlo uoči produženog vikenda. Naime, u ponedjeljak je u Grčkoj praznik.

Sjećanje na Cipar

Upućeni vjeruju da su se štediše očito prisjetile Cipra gdje je 2013. godine u sličnoj situaciji upravo tijekom produženog vikenda uveden nadzor platnog prometa. Njime se ograničava međunarodni promet kapitala. One mogu biti uvedene u obliku poreza na kretanje novca, a moguća su i ograničenja za dizanje s bankovnog računa, kao i uvođenje obveze dobivanja posebnog dopuštenja ili javljanja kada je riječ o prebacivanju kapitala u inozemstvo.

"Takvim kontrolama u Grčkoj bi se doduše mogao spriječiti odliv novca u inozemstvo", kaže Martin Faust, financijski stručnjak s Frankfurtske škole financija i menadžmenta za DW. No on upozorava da pri tome problem predstavlja razlikovanje između normalnih plaćanja naručenih roba i usluga od tzv. "bijega novca".

Recimo, ako grčki uvoznik dobije naručenu robu iz Njemačke, on u Njemačku mora prebaciti novac za tu robu. "Kontrole platnog prometa bilo bi teško provesti budući da se stvarno mora razlikovati je li riječ o odlivu kapitala tzv. "bijegu novca", kada netko stvarno želi prebaciti svoju ušteđevinu u inozemstvo, ili je jednostavno riječ o službenim transakcijama i plaćanju računa za ekonomske usluge", objašnjava Faust. Te kontrole bi značajno ograničile trgovinu i time predstavljale veliki problem za grčke poduzetnike.

Strah u drugim zemljama

Osim toga, kontrola platnog prometa u Grčkoj mogla bi pobuditi strah u drugim zemljama. Tako bi se primjerice i ulagači u Portugalu mogli pitati hoće li i u njihovoj zemlji biti uvedene takve kontrole. To bi i ondje dovelo do "bijega novca". "Štediše i imućni građani u drugim državama pogođenima krizom još uvijek su relativno opušteni. No ako se u Grčkoj dogodi presedan, to bi sigurno ubrzalo i odljev kapitala u drugim zemljama", upozorava Faust.

Griechenland - Finanzminister Yanis Varoufakis

Grčki ministar finansija Yanis Varoufakis svojom politikom doprinio da Grci podignu ogromne sume novca

I ovaj financijski stručnjak uspoređuje sadašnju situaciju u Grčkoj s onom na Cipru 2013. godine, kada je ta zemlja bila pred bankrotom. Kasnije je spašena financijskom pomoći iz inozemstva. Prema mišljenju Martina Fausta, glavni problem je proces donošenja odluka u eurozoni: "Do donošenja odluke protekne tako mnogo vremena i toliko se raspravlja, da se kretanje kapitala i prebacivanje novca dogodi već prije uvođenja kontrola."

Na Cipru su tako ruski bogataši na vrijeme sklonili svoj novac na sigurno. Nastradali su prosječni ciparski građani koji su još vjerovali u to da je njihova ušteđevina sigurna. A oni imućni, koji su u stvari i bili cilj nadzora platnog prometa, svoj su novac prebacili u inozemstvo. "Na kraju bi se i u Grčkoj dogodilo isto što u Cipru", siguran je Faust i dodaje: "Kada se o tome raspravlja, tada je u stvari već kasno."

Grčki ministar financija Varoufakis sada se nada da će postizanje kompromisa s ostalim članicama eurozone o nastavku pružanja pomoći umiriti i grčke štediše te dovesti do rasta vrijednosti dionica grčkih banaka.

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.