Grčka, Kipar i Bugarska traže raspodjelu izbjeglica u EU | Politika | DW | 10.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Grčka, Kipar i Bugarska traže raspodjelu izbjeglica u EU

Grčka, Kipar i Bugarska zajednički su zatražile da se dio izbjeglica podijeli među ostalim članicama Evropske unije. Može li ta trojka mogla prerasti u protutežu Višegradskoj skupini?

Javnost nije očekivala velike potrese nakon konferencije ministara unutrašnjih poslova u Luksemburgu. Ipak, tri države jugoistočne Evrope iskoristile su priliku da ukažu na dramatičan položaj izbjeglica u toj regiji – Grčka, Kipar i Bugarska zajednički su zahtijevali da se izbjeglice spašene na moru raspodijele unutar EU-a.

Njihov zajednički nastup nije bio slučajan. Prema pisanju atinskih novina Katimerini, te tri zemlje odlučile su surađivati oko pitanja izbjegličke politike u sklopu Inicijative migracijske rute istočnog Sredozemlja (Eastern Mediterranean Migration Route Initiative, EMMRI). Prvi potez povučen je u Luksemburgu.

„Želimo poslati jasnu poruku našim partnerima“, rekao je zamjenik grčkog ministra vanjskih poslova Jorgos Koumoutsakos.

Pravedna raspodjela još uvijek daleko

Veliko je pitanje hoće li taj pritisak uroditi plodom. Šanse su male, smatra grčki politolog Jorgos Tzogopoulos. „Evropska pomoć po pravilu završava na pitanju zbrinjavanja izbjeglica unutar Grčke, a pravedna raspodjela još uvijek je daleko“, kaže Tzogopoulos za DW.

Vremena, međutim, nema previše: od januara do septembra ove godine iz Turske je stiglo 45.000 izbjeglica i migranata preko grčkih ostrva u istočnom Egejskom moru. To je daleko više nego tokom čitave prošle godine, kada je zabilježeno manje od 33.000 dolazaka.

Griechenland Innenminister Horst Seehofer in Athen (picture-alliance/dpa/T. Stavrakis)

Savezni ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer (u sredini) prošle sedmice je u Atini o problemu zbrinjavanja izbjeglica razgovarao sa svojim grčkim kolegom Kyriakosom Mitsotakisom (desno).

I Kipar ima ozbiljne probleme s izbjeglicama, podsjeća kiparski zastupnik u Evropskom parlamentu Levteris Christoforou. „Rješenje se može naći samo unutar Europe. Zbog toga moramo nastaviti surađivati u tom smjeru, i to sa svim zemljama koje su spremne doprinijeti“, kaže Christoforou, inače član vladajuće ciparske stranke Demokratski alarm (DISY/ΔΗΣΥ).

Turska je ključni igrač

U zajedničkom dokumentu Grčke, Cipra i Bugarske važnu ulogu igra i sporazum između Turske i Europske unije iz 2016. Taj sporazum, između ostalog, predviđa da se ilegalni migranti „vrate u Tursku" s grčkih otoka. Na temelju toga tri države traže da se više migranata pošalje natrag. Čak i Turska traži da se vrate migranti, ali optužuje grčke vlasti da po tom pitanju malo toga rade. Dužnosnici EU-a u Bruxellesu zbog toga povremeno kritiziraju grčke vlasti.

Politolog Tzogopoulos to vidi drugačije: „Grčka je prinuđena sama se izboriti s tim problemom, dok većina europskih zemalja poduzima samo ono najnužnije.“ On priznaje da na grčkim otocima zaista ima poteškoća, ali kaže da partneri iz EU-a to koriste kao izgovor da se odreknu odgovornosti.

U Grčkoj se sada ponovo podigla bura zbog turske intervencije u Siriji. Dužnosnici strahuju da će još više ljudi krenuti bježati prema Europi. Tzogopoulos kaže da još uvijek nije jasno kakav će učinak imati turska ofanziva na tu regiju. Ipak, nije previše optimističan: „Na kraju krajeva Evropa će se opet odlučiti za naizgled lako rješenje i jednostavno poslati još novca da se poboljšaju uslovi života u izbjegličkim kampovima,“ kaže taj stručnjak.

Protuteža Višegradskoj skupini

Najglasniji protivnici raspodjele migranata unutar EU-a okupljeni su u takozvanu Višegradsku skupinu, koju čine Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka. To se nije promijenilo u Luksemburgu. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis na to reagira sve razdražljivije:

Migranten in Griechenland (picture-alliance/AP Photo/M. Varaklas)

U Grčku dolazi sve više izbjeglica, na nekim otocima je stanje dramatično

„Ne možete uživati sve prednosti Schengen-zone, a odbijati prihvat hiljadu ili dvije hiljade izbjeglica u sklopu zajedničkog evropskog rješenja i uz to prebacivati odgovornost na zemlje koje predstavljaju granicu EU“, nedavno je izjavio Mitsotakis.

U medijima se tvrdi da Mitsotakis namjerava otvoreno iznijeti svoje stavove na sljedećem summitu EU-a 17. oktobra. U bliskoj budućnosti grčki premijer će navodno zatražiti ozbiljnije sankcije protiv istočnoevropskih država, koje nisu solidarne po pitanju imigranata.

Ipak, neizvjesno je hoće li trio Grčka, Kipar i Bugarska prerasti u protutežu Višegradskoj skupini. Kiparski parlamentarac Christoforou nije spreman to potvrditi. Po svemu sudeći, ne želi izazvati dojam da će te tri zemlje pokušati bilo koga blokirati u Briselu.

Cipar i Grčka su tradicionalno bliske zemlje, a odnosi između Atine i Sofije također napreduju. Grčka i Bugarska surađuju i po pitanju izbjeglica, a i na druge načine – u srijedu je grčki šef diplomatije Nikos Dendias otputovao u Sofiju kako bi potpisao sporazum o izgradnji gasovoda i s domaćinima razgovarao o borbi protiv terorizma.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije