Godinu dana pape Lava XIV. - Tradicija i zalaganje za mir

Nosi svečaniju i tradicionalniju odjeću od svog prethodnika, a osim toga papa Lav XIV., za razliku od pape Franje, ponovno živi u Apostolskoj palači visoko iznad Trga svetog Petra u Vatikanu. Također se, što Franjo nikada nije činio, povremeno povlači u papinsku ljetnu rezidenciju Castel Gandolfo.

Kad je riječ o vanjskim obilježjima, američki kardinal Robert Prevost, kojeg je konklava 8. svibnja 2025. izabrala za poglavara Katoličke crkve i koji je uzeo ime Lav XIV., u mnogočemu postupa drukčije od svog prethodnika.

Otvoreno je kamo ovaj papa teološki vodi Crkvu

No, kada je riječ o programskom teološkom i crkvenopolitičkom usmjerenju, njegov je smjer i dalje nejasan. Dosad još nema enciklike, nijednog velikog učiteljskog dokumenta iz pera Lava, naglašava augsburški crkveni povjesničar Jörg Ernesti u razgovoru za DW. Tako „ostaje otvoreno kamo teološki vodi ovaj papa". Čini se da se tu još svjesno suzdržava.

Prve riječi koje je Lav izgovorio 8. svibnja 2025., nekoliko sati nakon izbora s lođe bazilike svetog Petra, bile su: „Mir s vama svima!" Nijedan se pojam u tom govoru ne pojavljuje češće od riječi „mir". Lav se zalagao za „nenaoružani i razoružavajući mir, ponizan i ustrajan". Time je uvelike slijedio liniju svog prethodnika, koji se više puta izjašnjavao o ruskom napadu na Ukrajinu i o sukobu u Gazi.

Osobito vojno obilježena vanjska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa daje motivu mira dodatnu važnost američko uplitanje u Venezueli, prijetnje Kubi i Grenlandu, rat protiv Irana. Najkasnije je napad na Iran, čija težnja za nuklearnim oružjem već godinama izaziva međunarodnu zabrinutost, doveo do otvorenog sukoba između dvojice trenutno najvažnijih Amerikanaca na svijetu: Pape koji uglavnom govori promišljeno i predsjednika koji nastupa grubo. 

U ratu s Iranom Trump je nakon Uskrsa otvoreno zaprijetio uništenjem Irana. „Cijela civilizacija večeras će nestati", rekao je. Kada je Papa tu prijetnju odbacio kao „zaista neprihvatljivu" i upozorio na „fantazije o svemoći" koje postaju „sve nepredvidljivije i agresivnije", Trump ga je osobno napao. Nazvao ga je „vrlo lijevim" i, u pogledu vanjske politike, „užasnim". Možda Trump pritom zanemaruje značenje Venezuele i Kube, ali i Libanona za Katoličku crkvu. Sve tri zemlje imaju katoličku tradiciju.

Napad na Papu: „Ni Hitler, ni Mussolini, ni Napoleon"

Crkveni povjesničar Ernesti, koji je napisao brojne knjige o papinstvu i pojedinim papama, Trumpov napad na Lava naziva bez presedana. „Nitko se nije tako omalovažavajuće izražavao o osobi pape. To nisu učinili ni Hitler, ni Mussolini, ni Napoleon." Također je „potpuno besmisleno" zamjeriti se moralnom autoritetu kakav je papa. Lav je, kaže Ernesti, reagirao vrlo mudro i smireno se pozvao na svoju službu. Kasnije je Lav novinarima u zrakoplovu prema Africi rekao da se ne boji Trumpa.

Napad američkog predsjednika doveo je do toga da su kritične izjave poglavara Crkve, izrečene u kratkom obraćanju jedne večeri u Castel Gandolfu, dobile svjetsku pozornost. Tome možda pridonosi i to što su iz nekih zemalja zapadnog svijeta, uključujući SAD, posljednjih mjeseci stizala izvješća o novom porastu interesa za religiju i Crkvu.

Manje je pozornosti privukla polemika američkog potpredsjednika JD Vancea s Papom. Ipak, ona je u načelu možda bila važnija za Lava od predsjednikovih ispada. Vance, koji je tek 2019. prešao na katoličanstvo i više se oslanja na reakcionarne teološke mislioce, pozvao je Papu na oprez kada govori o teologiji. Najbolje bi bilo „da Vatikan ostane pri pitanjima morala". Kasnije je Vance ublažio ton. 

Zasad nema zamjerki Europi

Za razliku od svog prethodnika, iz dosadašnjih govora i izjava pape Lava ne može se iščitati kritiziranje Europe ili Crkve u europskim zemljama. Papa Franjo je povremeno koristio oštre riječi i optuživao Europu da je postala umorna i zatvorena. Lav se zasad, kada prima predstavnike europskih zemalja, uvijek pokazuje dobronamjernim. U lipnju mu je na rasporedu šestodnevni posjet Španjolskoj.

Ipak, kod njega se vidi da mu je Afrika posebno bliska i po srcu i po pažnji. U travnju 2026. proveo je jedanaest dana u četiri afričke zemlje. Time je dulje boravio u Africi nego Benedikt XVI. tijekom svojih osam godina pontifikata. Još od početka svog pontifikata razmišljao je o putovanju u Afriku, rekao je Lav više puta.

Afrika prestiže Europu

Za stručnjaka za papinstvo Ernestija ta „vrlo svjesna odluka Lava" uklapa se u širi kontekst. Već 150 godina Afrika je „u fokusu papa". Danas Crkva u Africi raste prosječno tri posto godišnje, dok europska stagnira. „Težišta unutar Katoličke crkve se pomiču", kaže Ernesti. Sve više Afrikanaca radi u Vatikanu. Ta usmjerenost i uvažavanje od strane Pape sigurno vrijede i za njegov pogled na Aziju i Latinsku Ameriku.

Od sukoba između američkog predsjednika Trumpa i Pape mnogi promatrači više ne očekuju da će Lav, rođen u Chicagu, tijekom Trumpovih godina posjetiti SAD. Na glasine da bi američka administracija rado vidjela poglavara Crkve na proslavi 250. obljetnice Deklaracije o neovisnosti SAD-a 4. srpnja, Vatikan odgovara na svoj način. Upravo na taj dan, kada Amerikanci diljem svijeta slave svoju zemlju, papa Lav posjećuje sredozemni otok Lampedusu.

Lampedusa se smatra simboličnim mjestom za migracije i nevolje izbjeglica još od ljeta 2013., kada je papa Franjo, nekoliko mjeseci nakon izbora, posjetio otok i oplakao tisuće izbjeglica koji su poginuli pokušavajući opasnim putem prijeći u Europu. Lampedusa je i za Lava programski važna. I on naglašava patnju milijuna ljudi koji su diljem svijeta prisiljeni na bijeg.

To je vidljivo i u programu njegova posjeta Španjolskoj. Posljednja dva dana putovanja vode ga na dva Kanarska otoka, Gran Canariju i Tenerife. Oba su popularna turistička odredišta na koja sve više izbjeglica iz Afrike pristiže brodovima. I njima će Lav posvetiti pozornost. Na omiljenim odredištima europskih turista papa će podsjetiti da su migracije i sudbina izbjeglica i dalje važne teme.