Godina veličanja ratnih zločinaca | Politika | DW | 31.12.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Godina veličanja ratnih zločinaca

2017. godina u BiH će se pamtiti po haškim presudama i glorifikaciji ratnih zločinaca, političkim sukobima u RS-u te raskolu između vladajućih stranaka u Federaciji BiH.

2017. godinu bi, prema ocjeni analitičara, što prije trebalo zaboraviti, jer je to bila još jedna godina neispunjenih obećanja. Za podizanje međunacionalnih tenzija pobrinuli su se politički akteri iz oba entiteta. Sarajevski novinar Fedžad Forto podsjeća da je početak 2017. označilo demonstrativno obilježavanje 9. januara, kao rezultat referenduma iz jeseni prethodne godine. Manifestacija u Banjaluci, uz sporno postrojavanje jedinica Oružanih snaga BiH koje baštine tradiciju bivše Vojske Republike Srpske (VRS), stvorilo je iluziju vrhunca moći entitetskog predsjednika Milorada Dodika i njegove politike prkošenja pravosudnim institucijama BiH.

„Uslijedio je hladan tuš – Dodikovo stavljanje na crnu listu administracije Sjedinjenih Država. A 'odlazeća administracija' nikako da ode, te je i novi američki predsjednik Donald Trump pola godine kasnije potvrdio Dodikov ostanak na ovoj listi. To je, sigurno, označilo početak silazne političke putanje Milorada Dodika. Potvrda tome je podvijanje repa i odustajanje od nekada gromoglasno najavljivanog referenduma o pravosudnim institucijama BiH", kaže Forto za Deutsche Welle.

Niederlande Urteil Ratko Mladic (Getty Images/M. Porro)

U iščekivanju općih izbora 2018. godine iskorištene su i dugo očekivane sudske presude

Revizija presude iz 2007., smrt Slobodana Praljka i reakcije na haške presude

On podsjeća da je predizborna kampanja, uz prepoznatljivu zapaljivu retoriku, međusobne optužbe i blokade institucija, ovoga puta počela ranije nego ikad prije. U iščekivanju općih izbora 2018. godine iskorištene su i dugo očekivane sudske presude. „Historičari će ocijeniti značaj odluka međunarodnih sudova donesenih 2017. godine. Najprije je odbijen zahtjev da Međunarodni sud pravde razmotri reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije iz 2007. godine, budući da je tražio novu odluku Predsjedništva BiH. Tako prvobitna odluka, koja događaje u Srebrenici jula 1995. godine definira kao zločin genocida, ostaje na snazi. Još jednu potvrdu da je u Srebrenici počinjen najstrašniji zločin donio je Haški tribunal izričući nepravosnažnu presudu i kaznu doživotnog zatvora ratnom konandantu bivše VRS Ratku Mladiću", kaže Forto.

Svojom zadnjom presudom Tribunal je potvrdio kvalifikakcije o udruženom zločinačkom poduhvatu u procesu protiv „šestorke“ zvaničnika takozvane Herceg-Bosne. Ovo izricanje presude ostat će upamćeno i po javnom samoubistvu generala Hrvatskog vijeća odbrane Slobodana Praljka te podijeljenim reakcijama u BiH, s jedne strane odobravanje presude kojom su zločini počinjeni radi stvaranja etnički čistih prostora tzv. Herceg-Bosne adekvatno sankcionirani, a s druge prava politička histerija i glorifikacija ratnih zločinaca. „Posljednje presude Haškog tribunala izazvale su lavinu nacionalističkih reakcija i retorike kojom se pravdaju ili minimiziraju ratni zločini, na čuđenje i zgražavanje svjetske javnosti. Međutim, historijska ocjena sudskih presuda međunarodnih sudova bit će neumoljiva“, ističe Fedžad Forto.

Kroatien Gedenkfeier für den General Praljak (Reuters/A. Bronic)

Izricanje presude "šestorci" ostat će upamćeno i po javnom samoubistvu generala Hrvatskog vijeća odbrane Slobodana Praljka te podijeljenim reakcijama u BiH

Demografski pad, kašnjenje odgovora na evropski upitnik, regionalne inicijative

Naš sagovornik upozorava i na procese koji su u sjeni 'spektakularnih' političkih događaja, a koji mogu imati katastrofalne posljedice. „Tu, prije svega, mislim na demografski pad koji poprima razmjere katastrofe. BiH je po broju stanovnika već pala na nivo iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, a broj stanovništva i dalje opada. Mladi i radno sposobni odlaze tražeći svoju sreću negdje drugdje, tako da je pred ovom zemljom teška budućnost“, kaže Fedžad Forto.

Politička previranja i preuranjena predizborna kampana ugrozili su i međunarodnu poziciju BiH te evropski put ove zemlje. „U regionalnim okvirima ugled BiH trpi zbog neispunjenih  obaveza prema Energetskoj zajednici, te je bio ozbiljno okrnjen okolnostima koje su dovele do odlaganja pristupanja Transportnoj zajednici, koja podrazumijeva mogućnost dodjele ozbiljnih sredstava za poboljšanje infrastrukture. Propuštene su dobre prilike za rješavanje otvorenih pitanja sa susjednim zemljama, a odnose između vladajućih elita u BiH obilježila je razgradnja formalnih koalicija u korist ad hoc saveza radi uskih interesa“, kaže direktorica Vanjskopolitičke inicijative Lejla Ramić-Mesihović. 

Symbolbild Bosnien und EU Fahnen Flaggen (Imago)

Analitičari ističi: BiH je još uvijek na evropskom stolu kao problem i za sebe i za regiju

Politikanstvo anulira potencijale BiH

Ona u komentaru za Deutsche Welle upozorava da političari u BiH sve vremenske orijentire „sebično" i „kalkulantski" prevode u izborne cikluse, umjesto u vremenske okvire za provođenje konkretnih zadataka na putu evropskih integracija. „Onda se i ne treba čuditi što izjave ključnih ljudi iz Evropske unije (EU) predviđaju da bi otprilike 2025. godine Srbija i Crna Gora mogle doći u poziciju da sjednu ravnopravno za stol sa zemljama članicama Unije, dok se BiH u tom smislu ni ne spominje. Zbog nedržavničkog ponašanja u BiH, ova zemlja nije identificirana kao potencijalna punopravna članica koja u nekom razumnom roku može sjesti za isti stol sa evropskim partnerima. Umjesto toga, BiH je još uvijek na evropskom stolu kao problem i za sebe i za regiju. I dok se na Upitnik Evropske komisije odgovara neprimjereno dugo, kristalizira se jedna istina – u ovoj zemlji postoji jako mnogo kvalifikovanih ljudi vrijednih i sposobnih za izvršavanje obaveza koje ispostavljaju evropske integracije kao proces i u administraciji i van nje. Sve probleme u ovom zahtjevnom tehničkom procesu zapravo generiše politikanstvo svojom uskogrudnošću i egocentrizmima“, kaže Lejla Ramić-Mesihović.

Sarajevo Straße Leute (DW/S. Huseinović)

​BiH se suočava sa demografskim padom i po broju stanovnika već pala na nivo iz šezdesetih godina prošlog stoljeća

Analitičari, također, ocjenjuju da je zbog političkih previranja i bespoštedne borbe za vlast 2017. još jedna „izgubljena" godina za BiH. Pokušaji opozicijskog Saveza za promjene da onemogući zloupotrebu Skupštine RS-a još uvijek su samo pokušaji. Međunarodna zajednica zatvara oči na Dodikovu opstrukciju odluka Ustavnog suda BiH o knjiženju vojne imovine na državu i njegovo protivljenje MAP-u (Akcijskom planu za članstvo BiH u NATO-u). BiH i u 2018. godinu ulazi bez državnog budžeta, jer se parlamentarna većina u ovoj zemlji raspala, a institucije gotovo da ne funkcioniraju. Da je politički dogovor ipak moguć, potvrđuje i usvajanje seta zakona o akcizama koje poskupljuju cijenu goriva, posljedično i drugih roba, ali omogućavaju nastavak aranžmana sa međunarodnim finansijskim institucijama i dodatna zaduživanja na svim nivoima. Izmjene Izbornog zakona još se ne naziru, iako BiH ulazi u izbornu godinu. Kako bi kraj 2017. po svemu ličio na njen početak, pobrinuo se član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić zahtjevom da se i 9. januara 2018. godine u Banjaluci „u inat“ postroje jedinice Oružanih snaga BiH, zatvarajući tako začarani krug bosanskih političkih smicalica.

 

Preporuka redakcije