BiH kao vanjsko-politički prioritet Austrije

„Eh, ovo je gradila Austrija!“, reći će mnogi Bosanci i Hercegovci s uzdahom sjete kada prolaze pored objekata koji su u Sarajevu i drugim bosanskohercegovačkim gradovima nikli za vrijeme Austro-Ugarske. S druge strane, austro-ugarski car i kralj Franjo Josip znao je još za života govoriti o „našoj Bosni“. Dvije zemlje nisu samo tijesno vezane historijski: Bosna i Hercegovina ima jake političke, privredne, kulturne i ljudske veze s malo kojoj drugom evropskom državom kao s Austrijom. Preko 200.000 osoba s bh. porijeklom danas živi i radi u ovoj zemlji.

Upravo je osvježavanje i aktueliziranje veza bio primarni zadatak ovogodišnje Godine kulture između Austrije i Bosne i Hercegovine. „Austriju i BiH dugi niz godina vezuje čvrsto partnerstvo i prijateljstvo“, kaže nam ovim povodom ministar vanjskih poslova Republike Austrije Sebastian Kurz, inače inicijator Godine kulture. „S Godinom kulture Austrija-Bosna i Hercegovina 2016. htjeli smo ove odnose produbiti i intenzivirati", dodaje austrijski šef diplomatije. Godina kulture bila je izuzetno bogata: preko 120 manifestacija obilježilo je ovaj događaj u obje zemlje. Težište je bilo na manifestacijama organiziranim u Bosni i Hercegovini. Jedna od ključnih osoba za organizaciju Godine kulture bio je i austrijski ambasador u Bosni i Hercegovini Martin Pammer. U razgovoru za Deutsche Welle Pammer je istakao da je Godina kulture pomogla da se Austrija i Bosna i Hercegovina jedna drugoj predstave u aktuelnom svjetlu te da odbace česte tradicionalne stereotipe po kojima su mnogi ljudi iz BiH Austriju posmatrali kroz prizmu nekadašnje Austro-Ugarske, a Austrijanci o Bosni i Hercegovini znali samo kao zemlji Sarajevskog atentata ili brutalnog rata. „Zbog toga je i moto ove Godine kulture bio ‚Upoznajmo se bolje‘", kaže nam Pammer, inače izvrsni poznavalac bosanskohercegovačke historije i kulture.

Bogat program

Godina kulture između Austrije i Bosne i Hercegovine pružila je priliku brojnim austrijskim i bosanskohercegovačkim kulturnim i naučnim radnicima da se bolje upoznaju i razmijene svoja iskustva. Dva vrhunska događaja u okviru ove manifestacije predstavljaju izložba 25 djela savremenih likovnih umjetnika Austrije koja je od marta do maja bila postavljena u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu, Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banjoj Luci te Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru. Bosanskohercegovačka publika mogla je tom prilikom vidjeti djela nekih od najznačajnijih austrijskih slikara i likovnih umjetnika današnjice poput Maxa Weilera, Adolfa Frohnera ili Friedensreicha Hundertwassera. Na kulturnom planu vrhunac Godine kulture u Beču bio je koncert Sarajevske filharmonije u glavnom austrijskom gradu 29. novembra ove godine, a veliku posjećenost zabilježila je i književna večer velikog bosanskohercegovačkog pisca Dževada Karahasana u Beču, na kojoj je predstavio svoj posljednji roman „Što pepeo priča“.

U okviru Godine kulture i naučni radnici obje zemlje imali su između ostalog priliku diskutirati na dvije konferencije u Sarajevu, jednoj o pravnom okviru islama u evropskom kontekstu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci krajem septembra te konferenciji „Naša Bosna – Bečka škola“ o međusobnim percepcijama dvije zemlje u historijskom i savremenom kontekstu na sarajevskom Filozofskom fakultetu. „Organizirati Godinu kulture za mene je bila određena avantura“, kaže nam ambsador Pammer i potcrtava kako je ova manifestacija bila veoma dobra prilika da se sazna mnogo nepoznatih detalja o bogatoj historiji i kulturi dvije države.

Važni sporazumi o saradnji

2016. bila je važna godina za Austriju i Bosnu i Hercegovinu i na političkome planu. Pored kontinuirane podrške koju Beč pruža Bosni i Hercegovini u evropskim integracijama, ove godine potpisana su i dva sporazuma o saradnji dvije zemlje: jedan o naučno-tehničkoj, a drugi o saradnji u oblasti kulture, obrazovanja i mladih. „Kulturi je potrebna razmjena, ona promovira susrete i gradnju mostova", istakao je krajem novembra prilikom potpisivanja sporazuma o saradnji ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz. Ovaj sporazum omogućit će intenzivniju saradnju i razmjenu znanja između kulturnih institucija obje zemlje.

Još u februaru ove godine Kurz i njegov bosanskohercegovački kolega Igor Crnadak potpisali su i sporazum o saradnji u oblasti nauke i tehnologije koji bi se trebao fokusirati na oblast transfera znanja. No, kako ističe ministar Kurz u izjavi za DW, to nije sve: „Zapadni Balkan, a time i Bosna i Hercegovina, spadaju u prioritete vanjske politike Austrije", ponavlja ministar te dodaje: „S Igorom Crnadkom potpisao sam i bilateralni akcioni plan za podršku reformama u procesu priključenja Evropskoj uniji. U ovom planu konkretno se definiraju oblasti u kojima Austrija može pomoći Bosni i Hercegovini na putu u EU", kaže nam Kurz. U okviru ovoga akcionog plana Austrija Bosni i Hercegovini pruža podršku u provođenju reformske agende, podržava je u borbi protiv terorizma i radikalizma, a zauzela se i da BiH predsjedava Centraloevropskom inicijativom ove godine.

Njemački jezik u fokusu

Kao završetak Godine kulture između Austrije i Bosne i Hercegovine u Sarajevu je 13. decembra otvoren i Austrijski institut (Österreich Institut). Ova ustanova koja djeluje u okviru Austrijske agencije za razvoj (ADA), a pod pokroviteljstvom Austrijskog saveznog ministarstva vanjskih poslova, specijalizirana je za organizaciju kurseva njemačkoga jezika. Austrijski instituti postoje već u osam zemalja Srednje i Istočne Evrope. Otvaranjem ovog instituta žele se poboljšati kvalifikacije domicilnog stanovništva u BiH kroz stjecanje znanja iz njemačkog jezika. Time bi se osiguralo da bh. stručnjaci u Bosni i Hercegovini uspostave intenzivniju saradnju s kompanijama iz Austrije i s njemačkog govornog područja, posebno u IT-branši. Kako ističe austrijski ambasador Martin Pammer, sve više ljudi u BiH interesira se za Austriju i njemački jezik. „Austrijski institut starta sa svojim programima već početkom sljedeće godine i bit će dobra prilika za razmjenu jezičkog znanja između dvije zemlje“, zaključuje ovaj diplomat.