Ginter Gras – i njegove životne stanice
Njemačka tuguje za jednim od svojih najvećih pisaca. Ginter Gras umro je u 88. godini. Autor 'Limenog doboša' je čitav svoj život bio intelektualac koji provocira.
Tuga za Ginterom Grasom
Dobitnik Nobelove nagrade za književnost umro je 13. aprila 2015. u 88. godini u Libeku. Bio je jedan od najznačajnijih autora nakon Drugog svjetskog rata. Politički angažovan intelektualac polarizirao je i izazivao debate: o njemačkom dugu, nacionalsocijalizmu i aktuelnoj politici.
Proboj kao autor
Sa knjigom 'Limeni doboš' 1959. doživio je međunarodni uspjeh. Roman je ekranizovan u režiji Folkera Šlendorfa 1979. Sa romanima 'Mačka i miš' iz 1961. i 'Pseće godine' iz 1963. Gras je završio 'Gdanjsku trilogiju' kojom je obuhvatio njemački dug i sjećanje na Treći rajh. On je tako Nijemce upozoravao na suočavanje sa nacističkim zločinima.
Nobelova nagrada za književnost
Za roman 'Limeni doboš' i životno djelo, Ginter Gras je 1999. dobio Nobelovu nagradu za književnost. U obrazloženju Nobelovog komiteta stoji kako 'na bajkovit način prikazuje zaboravljeno lice istorije' te da će 'Limeni doboš' ostati u analima književnosti XX vijeka.
Mladost u Istočnoj Pruskoj
Prikazati 'zaboravljeno lice istorije' bila je Grasova životna preokupacija. Rođen je 16. oktobra 1927. u Istočnoj Pruskoj. Odrastao je Gdanjsku (tadašnji Dancig) u jednostavnoj porodici. Kao dječak pomagao je prilikom služenja liturgije a bio je i član Hitlerove omladine (Hitler Jugend). U magazinu HJ - Hitler jugenda objavljuje prve priče.
U redovima SS-a
Da bi pobjegao iz porodične stege, kako je kasnije govorio, dobrovoljno se priključuje Vermahtu. Kao 17-godišnjak regrutovan je 1944. u vojne jedinice SS-a. Na kraju rata završio je u američkom ratnom zatvoru.
Studije umjetnosti
Nakon rata počinje da uči zanat kamenoresca, a potom upisuje studije grafike i vajarstva u Diseldorfu. Uslijedio je boravak u Berlinu i Parizu, kao i izložbe plastike i grafike. Čitav život ostaje vjeran umjetnosti a korice za svoje knjige uvijek je radio sam.
Prijem u 'Grupu 47'
50-ih godina Gras se snažnije okreće književnosti. 1955. ga primjećuje i 'Grupa 47' - jedno od najuticajnijih udruženja pisaca. Na jednom njihovom sastanku pročitao je dva odlomka iz do tada neobjavljene knjige 'Limeni doboš'.
Politički angažman
Gras se angažuje politički i zalaže za njemačko-poljsko prijateljstvo. 60-ih se bez partijske knjižice angažuje u predizbornoj kampanji SPD-a. Član SPD-a bio je od 1982. do 1992, ali je ovu partiju podržavao do kraja života.
Kritka Grasovog djela
1995. je čuveni njemački književni kritičar pocijepao Grasov roman 'Široko polje' u bukvalnom smislu te riječi. Politički roman - panorama njemačke istorije između 1848. i vremena promjena, izazvao je žestoku debatu oko Grasa, prvenstveno zbog navodnog lažiranja istorije.
Senzacionalan uspjeh sa njemačkom istorijom
2002. književni svijet ponovo slavi Grasa. Njegov roman 'Hod raka', koji govori o potonoću Vilhelma Gustlofa 1945. i protjerivanju Nijemaca sa istoka, doživljava senzacionalan uspjeh. Kritčari su odali priznanje Grasu što se prihvatio rada na tako teškoj temi i hvalili su uzbudljive opise u romanu.
Gubitak kredibiliteta?
Njegova biografija 'Ljušteći luk' takođe izaziva debate u Njemačkoj. U toj knjizi po prvi put govori o svom učešću u SS jedinicama 1944. Kritičari su doveli u pitanje njegov kredibilitet i moralni integritet.
Kritika Izraela
Na njegov 80. rođendan 2007. godine Gras ponovo izaziva kontroverze. Sa njegovom pjesmom u kojoj kritikuje Izrael - 'Ono što mora da bude rečeno' - a koja je objavljena u aprilu 2007. izazvao je lavinu kritika. Ne samo da su ga diskreditovali zbog stila; nego je Grasu prebačeno političko neznanje i antisemitizam.
Jak i provokativan um
U decembru 2013. bio je jedan od 562 potpisnika peticije 'Pisci protiv masovnog nadzora'. Time se nastojalo pružiti otpor prisluškivanju američke tajne službe. Ginter Gras bio je cijeli svoj život intelektualac spreman na polemiku.