Genetski manipuliran kukuruz u Europi?

Europska komisija je prošlog tjedna (6.11.2013.) članicama Europske unije poslala prijedlog da dopuste uzgoj jedne nove vrste genetski manipuliranoga kukuruza. Dopuštenje za sijanje takozvanog "kukuruza 1507" trebalo bi biti dano još u ovoj godini - ako većina vlada zemalja članica EU-a ne odbaci prijedlog Komisije.
Tu vrstu kukuruza je proizvela američka tvrtka Pioneer DuPont koja je već 2001. godine Europskoj uniji podnijela zahtjev za dopuštenje uzgoja. Komisija je zahtjev prebacivala od odbora do odbora, ne donoseći odluku, dok DuPont nije podnio žalbu. U rujnu je drugi najviši europski sud presudio da je Komisija kršila europsko pravo tako što je odgađala odluku o kukuruzu rezistentnom na kukce.

Kukuruz s neobičnim osobinama

Kukuruz 1507 nije samo rezistentan na kukce, nego on proizvodi i pesticid (otrov za druge biljke) i otporan je na intenzivan tretman pesticidom "glufosinat amonij". Glasnogovornik tvrtke DuPont, Jozsef Mate, vidi u genetski manipuliranim žitaricama ključ za bogatiju žetvu. "Naš proizvod je rješenje za zemlje u kojima kukci predstavljaju poljoprivrednicima velik problem, kao primjerice u Španjolskoj", kaže Mate u razgovoru za DW. "Poljoprivrednici mogu imati teške gubitke. Ima njiva na kojima 100 posto uroda uništi leptir kukuruzni resičar (kukuruzna sovica)."
Osim toga genetski kukuruz je već prošao sedam kontrola Europske ustanove za sigurnost hrane (EFSA), kaže Mate. "Sve su pozitivne i potvrđuju da je taj proizvod siguran i da nema problema za čovjeka, životinje i okoliš", dodaje on.

Greenpeace: nema konsenzusa znanstvenika

Organizacija za zaštitu okoliša Greenpeace smatra da su testovi ustanove EFSA "bolno nedostatni" i predbacuje timu stručnjaka da nisu prepoznali nepoznanice u podacima. Greenpeaceov stručnjak za poljoprivredu EU-a Marco Contiero kaže za DW da među znanstvenicima još uvijek ne postoji suglasnost o tome koliko je zdrava odnosno nezdrava genetski promijenjena hrana. "Ta tehnologija može imati nenamjerne i nepredvidive posljedice", kaže Contiero. "To je nedovršena tehnika. Mi znamo kako se do četiri gena može injicirati u kromosomsku strukturu neke biljke, ali ne znamo kako to utječe na kromosomsku strukturu."

Contiero kaže da genetska manipulacija može dovesti do toga da se razviju dijelovi dezoksiribonukleinske kiseline (DNK) koji nemaju jasno, poznato značenje. Nema dovoljni informacija o tomu, kako ti dijelovi u kromosomskoj strukturi, nazvani i "DNK-otpad", utječu na biljke i ljude koji ih jedu, upozorava Contiero. "Mi premalo znamo o mogućim posljedicama", kaže on. "Još nema ni jedne studije o utjecaju genetski manipulirane hrane na čovjeka, ni kratkoročne ni srednjoročne ni dugoročne."

Ne slažu se ni poljoprivrednici

U Francuskoj, Austriji i Poljskoj oštro odbacuju kukuruz 1507. U Velikoj Britaniji, Španjolskoj i Švedskoj, pak, ima sve više zagovornika. Prema jednom ispitivanju časopisa "Farmers Weekly" 60 posto britanskih poljoprivrednika bi uzgajalo genetski manipulirane biljke, kad bi to bilo legalno. "Genetski manipulirane žitarice trenutno prolaze više sigurnosnih kontrola nego sve druge vrste žitarica", kaže Sian Davis iz britanske National Farmers Union u razgovoru za DW. "Ako poljoprivrednici u Španjolskoj i Portugalu žele nešto uzgajati, onda je genetska tehnika njihovo najbolje rješenje."

DuPontov glasnogovornik Mate dodaje da bi poljoprivrednici trebali biti u stanju sami odlučiti, što će sijati. "Ako jedan poljoprivrednik želi uzgajati prirodno sjeme, neka to čini. Ali, ako radije želi obrađeno ili bioteh-sjeme, i to bi trebalo biti u redu."
Mate kritizira što se hrana od genetski promijenjenih biljaka, koje su na europskim poljima zabranjene, uvozi iz drugih zemalja. "To nije ni konkurentno, ni logično ni racionalno", kaže glasnogovornik tvrtke DuPont.
Vlade članica EU-a će u prosincu glasovati i prijedlogu Komisije u vezi s genetski manipuliranim kukuruzom.

Autori: Saroja Coelho / Anne-Sophie Brändlin / Anto Janković
Odg. urednica: Jasmina Rose