Generički medikamenti – isti lijek samo drugo ime

Generički lijekovi – farmaceutski preparati koji sadrže iste aktivne sastojke u istoj koncentraciji kao i firmirani lijekovi, na osnovu kojih su nastali - igraju sve veću ulogu, ne samo u zemljama u razvoju. U industrijskim zemljama sve više rastu troškovi u zdravstvenom sektoru, Generički lijekovi nude mogućnost sniženja cijena, jer su kopiranjem firmiranih lijekova jeftiniji i do 90 odsto.

Dvadesetogodišnja patentna zaštita kod mnogih firmiranih lijekova je istekla i ti lijekovi se sada nude u povoljnijoj generičkoj varijanti. Zdravstveni sistem i pacijenti tako štede, a dobijaju jednako kvalitetan proizvod.

Sve je više generičkih lijekova na tržištu

Svjetska zdravstvena organizacija redovno objavljuje liste svjetski najvažnijih lijekova. Sa trenutno 340 aktivnih sastojaka može da se liječi preko 90 odsto svih bolesti. Prema podacima Saveznog instituta za lijekove i medicinske proizvode, na njemačkom tržištu odobrena je prodaja 90.000 lijekova. Mnogi od njih su generički. Ali, za pacijente to nije od velikog značaja.

„Granice između generičkih i firmiranih lijekova sve su tanje“, kaže Kristijan Vagner-Alfs iz farmaceutske kompanije BUKO iz Bilefelda. On objašnjava da danas većina velikih farmaceutskih kompanija ima jedan ili više generičkih lijekova u ponudi: „Većina lijekova danas se proizvodi u Indiji ili Kini, bez obzira da li se radi o proizvodu namijenjenom generičkom lijeku ili za firmirane multinacionalne kompanije. Aktivni sastojci po pravilu dolaze iz Indije ili Kine, dakle 80 odsto aktivnih sastojaka“.

Rješenje - lokalna proizvodnja lijekova

To ni bi trebalo da čudi. Postrojenja za proizvodnju u Indiji su do 40 odsto jeftinija nego u Evropi, kao i dnevnice i plate radnika. A osoblje koje je potrebno za proizvodnju u farmaceutskoj industriji dobro je obučeno. Završna proizvodnja poznatih kompanija, koje svojim imenom garantuju za kvalitet lijeka, praktično može da se izvede bilo gdje u svijetu, gdje se poštuju proizvođački standardi. Svjetska zdravstvena organizacija ima stroga pravila kada je riječ o higijeni, kontrolnim mehanizmima i garanciji kvaliteta.

Mnogim zemljama u razvoju još uvijek je teško da ispune sve te uslove. „Problem bi mogao da se riješi lokalnom proizvodnjom lijekova“, kaže Kristof Bonsman, apotekar i član izvršnog odbora Organizacije za medicinsku pomoć „action medeor“, koja pomaže lokalnu proizvodnju lijekova u Africi. Bonsman, međutim, upozorava: "Kod lokalne proizvodnje se mora voditi računa da se ne desi da kvalitet bude loš iz političkih razloga“.

Ilegalno tržište

Bonsman smatra da lokalna proizvodnja ne mora po svaku cijenu da bude jeftinija od uvozne, ali dodaje da je u zemljama u razvoju snabdjevanje lijekovima još uvijek nezadovoljavajuće: na primjer sa lijekovima protiv tuberkuloze, malarije, side ili novih globalnih bolesti kao što su visok pritisak i dijabetes. Bonsman kaže i da su mnoge zemlje preplavljene ilegalnim lijekovima, koji se prodaju bez garancije i bez prethodnih konsultacija sa ljekarom.

Suzane Held je osam godina radila u apoteci bolnice Sveti Benedikt u južno-tanzanijskom gradu Ndanda. Dobra iskustva ima i sa uvoznim i sa lokalno proizvedenim lijekovima. „Naši pacijenti se nisu žalili na nedostatak efikasnosti lijekova, kao ni ljekari u bolnici. Dakle, pretpostavljam da smo imali priličnu sreću svo vrijeme.“

Autor: Hele Jepesen / Boris Rabrenović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić