Gdje se ljudi najčešće zaraze koronavirusom? | Panorama | DW | 04.11.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Panorama

Gdje se ljudi najčešće zaraze koronavirusom?

Dijelovi Europe ponovno ulaze u lockdown, javni život se ograničava i mnogi se pitaju: zašto su neka mjesta zatvorena, dok druga nisu? Provjerili smo činjenice i utvrdili što je poznato o mjestima zaraze, a što nije.

U Njemačkoj raste nervoza i ljutnja: ugostitelji se boje za egzistenciju, organizatori koncerata i sličnih zbivanja demonstriraju noseći simbolično svoj lijes do groba, umjetnici i kulturni djelatnici su zapanjeni, u sportu se govori o "katastrofi", a njemački poduzetnici upozoravaju na "smrtni udarac" za desetke tisuća manjih i srednjih formi.

Prema istraživanju informativnog tjednika Der Spiegel, više od 62 posto Nijemaca smatra lockdown nužnim. No istovremeno mnogi ne vide tu potrebu baš tamo gdje su oni aktivni. To je dosta povezano i s djelomično kontradiktornim izjavama i informacijama o mjestima zaraze u posljednjih nekoliko tjedana. Mi smo provjerili činjenice i ustvrdili što je poznato, a što nije o mjestima zaraze koronavirusom.

Gdje se ljudi zaraze u Njemačkoj?

Do većine aktualnih infekcija u Njemačkoj došlo je u okvirima privatnih druženja. Prema navodima Instituta Robert Koch (RKI) (od 27. listopada), privatna kućanstva najčešća su mjesta zaraze. Također veliko i trenutno rastuće područje infekcija čine starački domovi, a zatim radna mjesta. Stopa zaraze mnogo je manja u području povezanom sa slobodnim vremenom, a upravo je ono sada jako pogođeno lockdownom.

Broj infekcija u medicinskom području, primjerice u bolnicama, ambulantama ili liječničkim ordinacijama, relativno je mali, ali i taj broj u posljednje vrijeme znatno raste. Slično je sa školama, vrtićima ili izbjegličkim domovima. Restorani, hoteli i pansioni imaju vrlo mali udio u zarazama u Njemačkoj, a novim su mjerama najteže pogođeni.

Teretana u Njemačkoj

Unatoč tome što nema dokaza o širenju zaraze u teretanama, i one su u Njemačkoj od 2.11. zatvorene

Čini se da je rizik od zaraze u javnom prijevozu još manji. No, to bi moglo biti i zbog naglog pada broja putnika u autobusima i vlakovima. Veliki dio infekcije također se događa na mjestima koja RKI ne definira detaljnije i sažima pod rubriku "ostalo".

Jesu li mjesta zaraze ista kao u prvom valu korone?

Ne, postoje značajne razlike: u jeku prvog vala pandemije COVID-a 19 u Njemačkoj, starački domovi i domovi za njegu nemoćnih su bili su veći izvor zaraze od privatnih kućanstava. I medicinski sektor - posebno bolnice - kao i izbjeglički domovi su bila mnogo češća mjesta zaraze nego što je to sada slučaj.

Škole i vrtići u proljeće nisu imali ulogu u pandemiji. To je i logično, budući da su, za razliku od sadašnjeg 'lockdowna light', tada bili zatvoreni. Radno mjesto je u proljeće imalo podređenu ulogu, a sada je odgovorno za znatno više slučajeva. Nagli porast zaraza na radnom mjestu u lipnju uglavnom je posljedica izbijanja epidemija u klaonicama i pogonima sa sezonskim radnicima.

Način zaraze u Njemačkoj se dakle promijenio u usporedbi s prvim valom pandemije. To se djelomično može objasniti mjerama koje su poduzete, ali svi faktori koji su na to utjecali će se moći identificirati tek kad bude dostupno više podataka o trenutnom porastu broja infekcija u Njemačkoj.

Škole i vrtići ostaju otvoreni. Je li to opravdano?

Vlade Njemačke i Francuske odlučile su držati škole i vrtiće otvorenima, unatoč opsežnim ograničenjima u javnom životu. To se, između ostalog, opravdava posebnom važnošću obrazovanja za društvo.

Učenici u školi

Škole nisu izvor masovne zaraze

Ako se pogledaju samo čiste brojke, čini se da je odluka razumna. Čak i ako škole i vrtići igraju određenu ulogu u procesu zaraze, to je relativno malo. Prema podacima RKI-a, u samo nekoliko slučajeva su zabilježena izbijanja epidemij u obrazovnim ustanovama.

Slično je i u drugim zemljama: u Irskoj su škole odgovorne za izbijanje koronavirusa u nešto manje od 7 posto slučajeva, u Španjolskoj je to 6 posto. To je djelomice i zbog činjenice da su mladi manje pogođeni virusom nego stariji ljudi: udio ljudi do 18 godina među zaraženima u Europi u kolovozu je bio manji od pet posto.

Koliko su ovi podaci mjerodavni?

Nažalost, podaci RKI-a u ovom su trenutku prilično nepotpuni. Statistika berlinskog instituta bilježi samo takozvane 'događaje izbijanja bolesti', to znači dokumentirane slučajeve s dvije ili više međusobno povezanih infekcija. I RKI priznaje: "Samo oko četvrtine od ukupno prijavljenih slučajeva COVID-19 spada u ovu kategoriju."

Na pitanje DW-a o preostalih 75 posto koronskih infekcija u Njemačkoj, RKI priznaje: "Zapravo nemamo više podataka." Ni Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) nije na zahtijev DW-a bio u stanju pružiti bilo kakve podatke o mjestima zaraze.

Pogon za preradu mesa tvrtke Tönnies

U pogonima za preradu mesa tvrtke Tönnies koronom je zaraženo na stotine radnika

To znači da tri četvrtine zaraza u Njemačkoj nisu dokumentirane s obzirom na mjesto izbijanja. S jedne strane, to je zbog složenosti pouzdanog utvrđivanja na kom je mjestu došlo do infekcije, jer neki ljudi ostaju bez simptoma nekoliko dana prije nego što se oni ipak pojave. Traganje za izvorom je tada gotovo nemoguće.

S druge strane, nepostojanje pouzdanih i potpunih informacija otežava precizan odgovor na pandemiju - i to ne samo u Njemačkoj.

No, podaci iz drugih zemalja pokazuju slične trendove kakve je dosada zabilježio i Robert-Koch-Institut. Studije u Južnoj Koreji također vide privatna kućanstva kao središte procesa zaraze, gdje je "šest puta veća vjerojatnost da osoba bude zaražena SARS-om CoV-2 nego drugim bliskim kontaktima". A jedna kineska studija udio privatnih kućanstava u širenju infekcije procjenjuje na 69 posto.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android