Gaza: Na pomolu humanitrna kriza | Politika | DW | 17.05.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Bliski istok

Gaza: Na pomolu humanitrna kriza

Oko 10.000 izbjeglica u bezizlaznoj situaciji. Položaj civilnog stanovništva u pojasu Gaze sve je dramatičniji. Opskrba stanovništva je sve lošija - a korona sve otežava.

Izraelsko ratno zrakoplovstvo ponekad izda upozorenja kada namjerava bombardirati ciljeve u Gazi, kako bi se civili na vrijeme mogli zaštititi. Ali, kada je izraelska vojska prošlog petka izvšila napade na mrežu tunela Hamasa, to nije bilo moguće, rekao je njen glasnogovornik. Jer se, kako je pojasnio, radilo o "gradu ispod grada" - koji se velikim dijelom nalazilo ispod stambenih naseljia.

Islamska teroristička organizacija Hamas, koja od 2007. godine politički kontrolira pojas Gaze, svjesno prepliće svoja zdanja s civilnom infrastrukturom - vjerovatno i kako bi povećala efekat izraelskih napada. Većina od 2.000 raketa koje su od ponedjeljka pale na Izrael ispaljene su  iz stambenih područja u pojasu Gaze. Stoga se teško može posumnjati da Hamas uzima u obzir patnje vlastitog civilnog stanovništva tokom izraelske odmazde.

10.000 izbjeglih

Kao i u prethodnim nasilnim sukobima između Izraela i Palestine, situacija za civilno stanovništvo u pojasu Gaze i ove sedmice se pogoršala: prema podacima UN-a, oko 10.000 ljudi već je napustilo svoje domove iz straha od neposredne izraelske kopnene ofanzive.

Ono što izbjeglice u pojasu Gaze razlikuju od onih u svim ostalim konfliktnim regijama svijeta je to što njima ograde u pograničnim područjima blokiraju put za bijeg, tako da se bez odobrenja Izraela ili njegovog južnog susjeda Egipta ne može napustiti područje od 360 kvadratnih kilometara.

Konflikt in Nahost | Gaza-City Zerstörungen nach Luftangriffen aus Israel

Potraga za preživjelim nakon zračnih napada izraelske vosjke

I 16 škola koje su u nadležnosti UN-ove agenciji za pomoć UNRWA, koja djeluje na palestinskim teritorijama, preuređeno je u privremene prihvatne centre. Zadatak je prije svega da se pruži podršku lokalnom stanovništvu, rekao je direktor UNRWA-e odgovoran za Gazu, Matthias Schmale. „Uradićemo sve što možemo da pružimo podršku interno raseljenim osobama", rekao je Schmale za DW.

Stradalo osmoro djece iz jedne familije 

Od početka izraelskih zračnih napada u pojasu Gaze ubijeno je oko 140 ljudi, a 1000 ih je ranjeno. Prema podacima palestinskih humanitarnih organizacija, deset članova jedne velike porodice stradalo je u subotu rano ujutro tokom bombardiranja kuće u izbjegličkom kampu Shati. Među stradalima je i osmoro djece.

„Ona nisu bila naoružana, nisu ispalila nijednu raketu", rekao je otac četvero stradale djece. Ubijeni su "dok su odjevni u svečanu odjeću tokom Ramazanskog bajrama", praznika kojim muslimani obilježavaju kraj mjeseca posta - ramazana.

Prema podacima UN-ove organizacije za pomoć djeci UNICEF, od ponedjeljka je u pojasu Gaze ubijeno ukupno 40 djece; kao i još dvoje u Izraelu.

Pogledajte video 03:11

'Rising human cost' to Israel-Gaza conflict

Humanitarna kriza na pomolu 

Napadi otežavaju i rad humanitarnih organizacija, od kojih zavisi veliki dio civilnog stanovništva u pojasu Gaze: Prema saopštenju tamošnjeg ureda UN-a iz 2019. godine, koji koordinira humanitarne aktivnosti, 75 posto od 1,6 miliona stanovnika je u to vrijeme zavisilo od humanitarnih zaliha hrane, a svaki treći standardni lijek nije bio dostupan.

Postoji i trajni nedostatak struje i pitke vode. A budući da su granični prelazi s izraelske strane od 10. maja u potpunosti zatvoreni, trenutno se ne vrši ni isporuka goriva. Dizel je već deficitaran, iako je neophodan, na primjer, za vozila hitne pomoći, ali i za rad agregata za proizvodnju električne energije.

No, opskrba osnovnim živežnim namirnicama trenutno je dostatna, izjavio je DW Matthias Schmale, direktor UNRWA-e u Gazi. On se pak pribojava da bi se to moglo promijeniti „ukoliko ljudi napuste svoje domove i potraže utočište u privremenim skloništima ili kod rođaka". A uskoro bi mogla nastupiti, ističe, i nestašica vode.

Osim akutne njege, dodaje on, nakon 14 godina blokade, protesta iz 2018/19. i pandemije korone, porast će i potreba za psihološkom pomoći: "To ne smijemo izgubiti iz vida. Kada se hiljade ljudi nađu u privremenim utočištima dolazi do porasta i rodno specifičnog nasilja i vrši se pritisak na djecu. Zato moramo razmišljati o tome i pratiti mentalno zdravlje ljudi."

Israel Palästina Gazastreifen | Luftschläge in der Nacht

Sukobi se nastavljaju

Drugi val pandemije tek se počeo smirivati

Pored svih tih nedaća, postoji i latentna prijetnja stanovništvu zbog pandemije korone: mutirana varijanta virusa B.1.1.7, koja se prvi put pojavila u Engleskoj, dovela je do pojave drugog vala korone u pojasu Gaze. I na tom području je započeo proces vakcinacije - ali dok je 62 posto stanovništva u Izraelu već primilo barem jednu dozu cjepiva, u palestinskim područjima je riječ o samo pet posto stanovnika.

Prema podacima organizacije Ljekari bez granica, početkom maja više od 60 posto aktivnih slučajeva infekcije na palestinskim teritorijama bilo je u pojasu Gaze - koji je manji i ima manje stanovnika od Zapadne obale. U međuvremenu se tamo bilježi više od 1.000 novoinficiranih osoba dnevne - kao i visoka popunjenost bolničkih kapaciteta.

Nova vojna eskalacija dogodila se u trenutku kada su se pojavile naznake da bi drugi val pandemije mogao biti pri kraju. „Situacija je počela postajati savladiva", kaže Matthias Schmale, govoreći o situaciji u tamošnjim bolnicama. "Koliko znam, sada se još mogu zbrinuti ranjeni. Ali naravno, ako se ovako nastavi i dođe do kopnene ofanzive, bolnice će se vrlo brzo naći na granicama svojih kapaciteta, a to bi bio ozbiljan humanitarni problem."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu