1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ganić pušten iz pritvora

11. mart 2010

Viši sud u Londonu je pustio na slobodu ratnog člana Predsjedništva RBiH, Ejupa Ganića, ali uz jamčevinu i stroge uvjete. Ganića Tužiteljstvo u Beogradu sumnjiči za ratne zločine u slučaju "Dobrovoljačka".

https://p.dw.com/p/MPuk
Ejup Ganić
Ejup GanićFoto: Sigmund

Britanski Viši sud je u obrazloženju kazao da Ejup Ganić može na slobodi čekati ishod procesa oko njegovoga izručenja, ukoliko se za njega plati jamčevina u iznosu od 300.000 funti. Jamčevinu za Ganića je, kako prenose agencije, platila "anonimna, vrlo dobro siturirana gospođa". Međutim, poznato je da je ta gospođa, Sarajka Sanela Jenkins, supruga uglednog britanskog bankara, jer je ona tu ponudu objavila već početkom ožujka nakon što je uhićen Ganić. A jamčevinu je, inače, mogao platiti samo britanski građanin. Ganića je Viši sud pustio uz "stroge uvjete", koji podrazumijevaju zabranu kretanja u večernjim satima, boravak na adresi strogo čuvanoj i redovito javljanje policiji.

London - Tower Bridge
Viši sud u Londonu odlučivao danas o privremenom puštanju na slobodu Ejupa GanićaFoto: picture-alliance / dpa

Traže izručenje i Beograd i Sarajevo

Ganić će tako do 29. ožujka, kad se očekuje sudska odluka o njegovu izručenju, morati ostati u Velikoj Britaniji. Obje države, i Srbija i Bosna i Hercegovina, traže da se Ejup Ganić njima izruči.

Ejup Ganić, bh. političar, bivši član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, je uhićen u londonskoj zračnoj luci Heathrow 1. ožujka 2010., i to na zahtjev Tužiteljstva u Beogradu, koje ga tereti za ratne zločine 1992. nad vojnicima JNA u ulici "Dobrovoljačka" u Sarajevu. O slučaju "Dobrovoljačka", međutim, i Tužiteljstvo BiH od 2006. godine vodi istragu. Zbog te činjenice, kao i zbog činjenice da je Ejup Ganić građanin BiH s mjestom prebivališta u Sarajevu, Tužiteljstvo BiH je nakon uhićenja od strane britanske policije, zatražilo izručenje.

Tribunal Ganića oslobodio 2003.

Pravosudni organi u Srbiji su istragu protiv Ganića pokrenuli u prosincu 2008. zbog, kako se navodi, zbog sumnje da je neposredno, zajedno s drugim licima i suprotno sporazumu o mirnom povlačenju postrojbi JNA, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu te pritom i na vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici, prenosi agencija Beta.

Dobrovoljačka ulica u Sarajevu
Dobrovoljačka ulica u SarajevuFoto: DW

2003. godine je Haški tribunal zaključio da ne postoje dokazi za ratne zločine koji su se Ejupu Ganiću stavljali na teret. Srbijansko Tužiteljstvo, međutim, tvrdi da sada postoje drugi dokazi, zbog čega je i uputilo zahtjev britanskih vlastima za uhićenjem.

U Londonu također boravi i Predsjedatelj Predsjedništva BiH, Haris Silajdžić, koji je tamo otputovao da pruži potporu Ejupu Ganića. Ovaj potez Harisa Silajdžića je izazvao oštre reakcije kod člana Predsjedništva BiH, Nebojše Radmanovića, iz čijeg ureda je priopćeno da "Silajdžić u Londonu može predstavljati samo trećinu BiH, a nikako cijelu zemlju".

Autorica: Marina Martinović (fena, hina, beta, bbc)

Odg. ur.: Mehmed Smajić