Galama bez pokrića | Politika | DW | 25.07.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Analiza

Galama bez pokrića

Dan nakon što je Savjet bezbjednosti UN-a odbacio rezoluciju Rusije i Kine o ukidanju OHR-a u BiH, visoki predstavnik nametnuo je izmjene Krivičnog zakona. Koja je bila svrha prijedloga ukidanja OHR-a?

UN-Sicherheitsrat verlängert Syrienhilfe eingeschränkt

Savjet bezbjednosti UN (9.1.2020.)

Ne smiruju se reakcije na posljednju odluku visokog predstavnika u BiH Valentina Incka kojom je nametnuo izmjene Krivičnog zakona dopunama, koje se odnose na zabranu negiranja genocida. Osude stižu i iz političkog vrha Srbije, a iz Republike Srpske (RS) se najavljuje posebna sjednica entitetskog parlamenta, kako bi se zauzeo stav o ovom pitanju. Ide se i do najava o mogućoj samostalnosti RS, ukoliko se odluka ne povuče.

A posljednja odluka koju je OHR nametnuo je iz 2014. godine, što je u međuvremenu dalo vjetar u leđa srpskim političarima da vrše pritisak za ukidanje kancelarije visokog predstavnika, kako bi se, tvrde, sva pitanja u zemlji, 30 godina nakon rata, počela rješavati unutrašnjim dogovorom političara, a ne nametanjem sa strane.

Rusko - kineski salto mortale

U tom pravcu su prije dva dana otišle Rusija i Kina u Savjetu bezbjednosti UN-a, gdje su predložili rezoluciju u kojoj se traži ukidanje OHR-a u narednih godinu dana. Rezolucija je odbijena. Rusija i Kina su glasale za, ostali predstavnici bili su suzdržani.  U rezoluciji se navodi da „s obzirom na napredak koji je BiH postigla, ovlaštenja data visokom predstavniku više nisu potrebna". Podržava se i imenovanje Kristijana Šmita za visokog predstavnika ali do 31. jula naredne godine, kada se predviđa zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika.

Rezoluciju su podržali samo Rusija i Kina, od čijih su predstavnika ostale članice pozvane „da ne prave dalje destruktivne korake“.

"Žalimo što Savjet bezbjednosti nije usvojio rezoluciju i što nije ovjerio kandidaturu Kristijana Šmita čime je ugrozio legitimitet njegovog postavljanja", rekao je predstavnik Rusje, Dimitrij Poljanski.

Uslovi za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika sadržani su u 5+2 uslova, postavljenih prije više od deset godina. S obzirom na stavove ostalih predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN, očigledno je da postoje različiti pogledi o napretku BiH za ovih 30 godina, kaže analtičarka Tanja Topić. Zašto se uopšte pokretala ova priča u ovom trenutku, kada je rezultat bio više nego očekivan?

Banjaluka Tanja Topic Analytikerin Friedrich Ebert Stiftung

Tanja Topić

OHR ostaje 

„Mislim da je poruka međunarodne zajednice vrlo jasna: OHR ostaje i dalje u BiH uprkos protivljenju dijela domaćih političara kao i uprkos stavu Rusije koji se mijenjao od izričitog protivljenja ostanku OHR-a, do prihvatanja novog visokog predstavnika. Istina, uz prijedlog vremenskog ograničenja. Sem galame, nije uložen veto i stvar je više nego jasna o kakvim se pozicijama radi“, kaže Topić.

A o kakvim se pozicijama radi, govori i ruska reakcija na posljednju odluku visokog predstavnika u BiH, o izmjenama Krivičnog zakona BiH. Predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije, Marija Zaharova u komentaru navodi da je Rusija duboko uznemirana „grubim i apsolutno neprihvatljivim miješanjem odlazećeg visokog predstavnika u BiH u unutrašnja pitanja ove suverene zemlje".

Zaharova dalje navodi da Inckov čin doživljava kao otvoreni napad na suverenitet BiH.

Ruska reakcija nakon Inckove odluke i priča o rezoluciji, koja je zajedno sa Kinom predložena u Savjetu bezbjednosti (SB), nisu istog intenziteta, smatraju analitičari. Reakcija nakon odluke Incka, ako se porede zahtjevi u SB UN, trebala bi da oslikava neke konkretnije stavove, osim deklarativne osude, koja u praksi ne znači ništa.

„Očigledno da Kina i Rusija preuzimaju aktivniju ulogu na međunarodnom polju, čak i u onom dijelu gdje to ranije nije bio slučaj, gdje su se oni držali samo svojih interesa. A sada se drže i interesa svojih saveznika. S tim da se mora istaći da je Rusija imala izraženu i značajnu ulogu kada je u pitanju zaštita srpskih interesa“, kaže politolog Vojislav Savić, navodeći da s obzirom na suzdržanost ostalih članica SB UN-a, ništa više nije isključeno, pa čak ni razmišljanje svih da je vrijeme za ukidanje OHR-a.

Russland Maria Sacharowa, Sprecherin des Außenministeriums

Marija Zaharova, predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije

5+2 prioritet

To je svakako u suprotnosti sa posljednjom odlukom OHR-a i korištenju bonskih ovlaštenja, kod nametanje odluke u izmjenama Krivičnog zakona. I Sjedinjene Države su bile jasne prilikom glasanja u Savjetu bezbjednosti, da su uslovi za zatvaranja OHR-a poznati od 2008. i da je ispunjavanje 5+2 ciljeva prioritet.

„SAD sa svojim partnerima neće podržati tekst kojem je cilj potkopati Dejtonski mirovni sporazum i napore Savjeta za implementaciju mira. I zato smo suzdržani. Kristijan Šmit je izabran i sve zemlje osim Rusije su se složile sa ovim izborom. Odluke Upravnog odbora PIC-a ne zahtjevaju jednoglasnu odluku“, rekao je Ričard Mils, predstavnik SAD-a u Savjetu bezbjednosti, prilikom glasanja o rusko-kineskoj rezoluciji.

Sada već famozna 5+2 uslova za zatvaranje OHR-a odnose se pored ostalog, na raspodjelu imovine između nižih nivoa vlasti i države, pitanje vojne imovine, sprovođenje konačne odluke za Brčko, fiskalnu održivost i vadavinu prava.

Tanja Topić kaže, da je u ovakvim uslovima šteta što je moralo doći do nametanja izmjena Krivičnog zakona BiH, i što nije postojala zrelost kod domaćih političara da sami pokažu nulti stepen tolerancije prema ratnim zločinima.

Der Hohe Repräsentant für BiH Valentin Inzko

Valentin Incko, visoki predstavnik OHR-a u BiH

Nažalost, bez doprinosa pomirenju

„U tumačenju Inckovog postupka se mnogo toga politizuje i opasno izvrću teze", tvrdi ona i dodaje da "on nije nametnuo zakon, nije jedan narod proglasio genocidnim, jer se negiranje genocida odnosi na sve pojedince bez obzira kojem narodu pripadaju".

"Tako da će ovaj čin opet uzdrmati nacionalna osjećanja, podići političku temperaturu, vratiti u arenu scenarije poput referenduma, istina u blažoj varijanti poput peticija, i ponuditi nam reprizu arsenala političkog i retoričkog oružja. Nažalost, neće doprinijeti pomirenju, jer je ono sa sadašnjim političkim retrogradnim akterima, nemoguće“, zaključuje Topić.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu