Francuski prijedlog: Reforma ili sprječavanje proširenja EU na Balkan? | Evropa | DW | 18.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Francuski prijedlog: Reforma ili sprječavanje proširenja EU na Balkan?

Predsjednik Macron oštro je kritikovan, jer je spriječio otvaranje pregovora o učlanjenju sa Skopljem i Tiranom. Sada je iz Pariza stigao novi dokument: prijedlozi za reforme ili čisto zamazivanje očiju?

Neformalnim prijedlogom na šest stranica francuska diplomatija pokušava da ublaži ljutnju, koja se u oktobru usmjerila na predsjednika Emmanuela Macrona. On je na tadašnjem samitu EU blokirao proces otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. I Danska je potom stala uz Francusku ali "Ne!" je inicirao francuski predsjednik. Time je on krenuo na kurs konfrontacije sa ostatkom Evropske unije, posebno sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i novom predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Layen.

Francuska želi reformirati proces učlanjenja

Satima su se šefovi vlade sporili oko toga, trebaju li za obje pomenute zemlje konačno biti otvoreni pristupni pregovori ili ne. Na kraju je Macron bio prilično izoliran, ali je ostao tvrd, ne želeći da promijeni svoje mišljenje. Nedugo nakon toga je buduća predsjednica Evropske komisije tokom posjete Parizu odbacila Macronove sumnje: "Mi moramo održati svoju riječ i otvoriti proces učlanjenja", rekla je Ursula von der Leyen. To se poklapa sa stavom službenog Berlina, koji učlanjenje zemalja Zapadnog Balkana u EU smatra važnim strateškim ciljem.

Sada Pariz dostavlja prijedloge reformi, čije je ispunjenje francuski predsjednik postavio kao uslov za nastavak proširenja EU. A tu se prilično ide u detalje, mada se 35 poglavlja želi svesti na sedam ključnih tematskih oblasti, koje se trebaju odraditi jedna za drugom, stoji u francuskom prijedlogu.  

Prco poglavlje bi obuhvatalo temeljna prava i pravnu državu, drugo obrazovanje i nauku, treće poglavlje zapošljavanje i socijalna pitanja i tako dalje... Nakon što bi svaka oblast bila okončana uspješno, EU bi otvorila pristup jednoj od svojih institucija. Na primjer, najprije bi se dobio pristup Eurojustu, klubu za saradnju u oblasti pravosuđa, potom bi mogao biti otvoren Erasmus a kada bi se ispunili uslovi za pristup unutrašnjem tržištu, zemljama kandidatkinjama bila bi isplaćena prva sredstva iz strukturnih fondova.

„Kriteriji napretka, koji podrazumijevaju prelazak iz jednog poglavlja u drugo moraju biti egzaktno definisani, s tim što mora biti garantovana i njihova efektivna i održiva primjena", strogo se navodi u dokumentu. Pored toga, mora se osigurati mogućnost reverzibilnosti procesa učlanjenja, ako neka zemlja pokaže politički nazadak. Jedini tračak nade u francuskom dokumentu predstavlja izjava da „Albanija, BiH, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija i Crna Gora kulturno, istorijski i geografski spadaju u Evropu".

Drastična reakcija diplomata EU

Diplomate Evropske unije reagovale su dijelom drastično, načelno dovodeći u pitanje volju Francuske da uopšte primi druge zemlje u EU. Službeni Pariz je dugo igrao na kartu vremena, iako kako tvrde, Francuzima nimalo nije stalo da "odugovlače cijeli proces do sudnjeg dana". Pored toga se, kako kažu, u najnovijem dokumentu ne traži samo reforma pristupnog procesa već i reforma cijele Evropske unije. To pokazuje da Francuzi sa Balkanom ne misle ozbiljno.

Nord-Mazedonien Außenminister Maas in Skopje mit Zaev und Dimitrov (picture-alliance/dpa/C. Soeder)

Njemački šef diplomatije Heiko Maas u Skoplju sa premijerom Zoranom Zaevom i ministrom spoljnih poslova Makedonije Nikolom Dimitrovim

Njemački ministar spoljnih poslova Heiko Maas je tokom posjete Skoplju prošle sedmice apsolutno jasno stavio do znanja da je između Njemačke i Francuske po tom pitanju došlo do potpunog razmimoilaženja Najnovije odlaganje početka pregovora o učlanjenju on je nazvao "najvećom greškom Evropske unije" novijeg doba. Pored utješnih riječi, koje je uputio vladi makedonskog premijera Zorana Zaeva, koja zbog negativnog odgovora Brisela u proljeće mora održati nove izbore, Maas je još jedanput naglasio da je integracija Zapadnog Balkana u EU važna za sigurnost i stabilnost u cijeloj Evropi.

I odlazeći predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk uputio je Francuzima jasnu poruku: „Nema suverene Evrope bez stabilnog Balkana", rekao je ovaj Poljak u svom oproštajnom govoru. Aludirajući na intervju Emmanuela Macrona za list „Economist", u kojem je Macron tražio novi politički kurs prema Rusiji, Tusk je tvrdo konstatovao: "Rusija nije naš strateški partner, ona je naš strateški problem".

I iz Evropskog parlamenta stiže jasno neslaganje sa Macronovim "Ne!". Ispred njemačkih socijaldemokrata oglasila se Katharina Barley: „Važno je da obećanja, data zemljama kandidatima, ne kršimo. Stoga je neprihvatljivo koristiti reformu procesa proširenja kao izgovor da se zemljama poput Sjeverne Makedonije i Albanije, koje su uspješno provele dijelom korjenite reforme ispunjavajući zahtjeve EU, uskrati početak pregovora o učlanjenju".

Europawahl 2019 l Katarina Barley, Spitzenkandidatin der SPD - Pulse of Europe (picture alliance/dpa/P. Zinken)

Katarina Barley

Barley je tako još jednom podsjetila na enorman učinak vlade u Skoplju, koja je početkom godine postigla dogovor oko imena sa Grčkom odupirući se protivljenju nacionalista u sopstvenoj zemlji i upuštajući se u veliki politički rizik.

Neovisno od toga, moglo se razgovarati o restrukturiranju procesa učlanjenja, naglasila je ova socijaldemokratkinja. Macronov prijedlog sadrži "tačke koje bi se trebale prodiskutovati kao što je zahtjev da se još jasnije definišu sve faze procesa učlanjenja". Diplomate pri tome dovode pod znak pitanja zahtjev po kojem kandidati na samom početku trebaju da preskaču najveću prepreku odnosno da ostvare punu primjenu evropskih standarda u pogledu pravne države, kao što to Francuzi traže.  

Francuska tražila brzo učlanjenje Bugarske i Rumunije

Tokom najveće runde proširenja na istok Evrope prije 15 godina je prije svega Francuska bila ta koja je tražila da Rumunija i Bugarska što brže uđu u EU. Druge zemlje su bile rezervisane, prisjeća se Erwan Fouere iz briselske organizacije „Centre for European Policy Studies". Nakon što se uvidjelo da je u oblasti pravne države i korupcije došlo do nazadovanja, mišljenje javnosti se okrenulo. Fouere smatra da je Macronov istup motivisan lokalnim izborima, koji se održavaju u Francuskoj u proljeće 2020.

Ovaj ekspert vidi i nekoliko dobrih tačaka u francuskom dokumentu. Jedan od njih je da se zemljama prije učlanjenja omogući novac iz strukturnih fondova. Ali, ako se to izuzme, sažimanje poglavlja "nije nešto što bi se moglo nazvati revolucionarnim" i ne opravdava dalje odgađanje pregovora sa Skopljem i Tiranom.

Neke od promjena su po njegovom mišljenju moguće unutar postojeće regulative i to bi se moglo realizovati brzo. I Fouere smatra da bi trebala postojati jača kontrola reformskih koraka koje prave zemlje kandidati – kao i da je to potrebno zbog stvaranja povjerenja u zemljama članicama, neovisno od francuskih zahtjeva.

Istinski važne promjene mogu biti dogovorene do marta, kaže ovaj ekspert. Samo što se ne zna da li će Macron nakon regionalnih izbora u Francuskoj promijeniti svoje mišljenje i otvoriti put zemljama kandidatima za pregovore o učlanjenju. Za te zemlje je enormno demotivirajuće, što napori koje su uložili nisu nagrađeni, ističe Erwan Fouere i zaključuje: A drugi partneri poput Rusije, Kine ili Turske čekaju kako bi zemljama Balkana dali podršku i obećali prijateljstvo. 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije