Fluidne granice
16. januar 2019
Do prije godinu dana, niko nije znao ko je Gent Čakaj, a sada je taj 28-godišnjak sa Kosova opštepoznat. Edi Rama, premijer Albanije, želio bi da Čakaj, zamjenik ministra spoljnih poslova, bude šef albanske diplomatije.
Predsjednik Iljir Meta, koji pripada opozicionom taboru, kategorički odbacuje Raminu inicijativu i odbija da potpiše Čakajevo imenovanje.
Rama bi htio da istjera stvar do Ustavnog suda. Poslije jednog sastanka sa najvišim funkcionerima svoje Socijalističke partije, on je na Tviteru poručio: „Do tog dana, koji će uskoro doći, ja ću de jure preuzeti tu ulogu“.
„Neiskusan" i „neodgovoran"
Meta u obrazloženju svoje odluke navodi da je Čakaj neiskusan „u stranačkoj politici, upravi, diplomatiji i državnim strukturama." I zaista, albanska javnost o njemu zna vrlo malo. Studirao je – kako piše u Vikipediji – u Belgiji i na Soroševom univerzitetu u Mađarskoj. Prije nego što je u ljeto prošle godine postao zamjenik ministra spoljnih poslova, radio je kao politički savjetnik premijera.
No, za predsjednika nije problem samo meteorski uspon mladog Čakaja. Predsjednik tvrdi da se Čakaj zalaže za razmjenu teritorija između Srbije i Kosova. Albanski predsjednik se pozvao na jedan intervju zamjenika ministra spoljnih poslova za kosovsku televiziju „Klan Kosova", gdje je Čakaj rekao da se promjena granica koncipira „u okviru opštih korekcija koje se upravo dešavaju na Zapadnom Balkanu".
Temu mijenjanja granica su prvi put u ljeto 2018. iznijeli predsjednici Kosova i Srbije Hašim Tači i Aleksandar Vučić. Tu ideju podržavaju SAD, dok joj se Njemačka protivi, baš kao i albanski predsjednik Iljir Meta i dosadašnji ministar spoljnih poslova Ditmir Bušati.
Direktna komunikacija
Premijer Rama se još nije izjasnio o tom prijedlogu, ali on je dobar prijatelj Hašima Tačija. Njegovo ćutanje mnogi tumače kao naklonost za prijedlog izmjene granica, a posljednje izmjene u njegovom kabinetu – gdje pored Čakaja, sa Kosova potiče i ministarka obrazovanja Besa Šahini – tumače kao politiku stvaranja albanske političke unije.
Rama takve pretpostavke odbacuje: „Nisam imenovao Čakaja zato što je sa Kosova, niti zato što je mlad, već kao evropskog, politikom oduševljenog i znanja željnog Albanca“, rekao je on u četvrtak (10.1.) na novogodišnjem prijemu za ambasadore akreditovane u Albaniji.
Rama je na tom skupu najavio i „političku i direktnu komunikaciju u regionu, prije svega sa Kosovom, ali i sa svim drugim zemljama, sa Albancima u Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji".
Ukidanje graničnih kontrola
Neposredna posljedica te politike biće ukidanje graničnih kontrola između Kosova i Albanije. Odgovarajući sporazum potpisan je 29. decembra 2018, da bi prvi zajednički granični kontrolni punkt bio otvoren u prisustvu kosovskog premijera Ramuša Haradinaja. Na proljeće bi trebalo da budu ukinute sve granične kontrole.
Isto to Rama želi da postigne i sa Makedonijom i Crnom Gorom. Kaže da je razgovarao s premijerom Zaevim i da su dva šefa vlada spremna da uspostave „fluidnu granicu po šengenskom uzoru". „Mi smo Evropljani kao i vi, i želimo da se među nama krećemo slobodno, kao što to vi činite među vama“, rekao je Rama. I Zaev se u svom novogodišnjem govoru založio za otvaranje granica: „To bi pokrenulo privredni rast i dobro došlo građanima svih zemalja“.
Nema „Velika Albanije"?
Srbija je zabrinuta zbog svega toga. „Politička odluka o ukidanju granice između Kosova i Albanije očito vodi stvaranju Velike Albanije“, rekla je srpska premijerka Ana Brnabić prije nekoliko dana u Beogradu.
No, kao je njemačka vlada u jednom ranijem odgovoru na upit poslaničke grupe Alternativa za Njemačku (AfD) saopštila, ideja političkog ujedinjenja svih etničkih Albanaca u jednoj državi nema podršku. Za to je, kažu, samo opoziciona kosovska stranka Vetevendosje.
Ukidanje granice između Kosova i Albanije je za vlade tih zemalja samo prirodan razvoj kojem se teži i u okviru sporazuma CEFTA. No, to bojkotuju Srbija i Bosna i Hercegovina – otkako je Kosovo uvelo carine na proizvode iz tih zemalja.