Financijska kriza zaobilazi Jugoistočnu Evropu

Deutsche Welle: Gospodine Preveden, da li su banke u Jugoistočnoj Evropi takođe pogođene finansijskom krizom iz SAD-a i EU?

PREVEDEN: “Moje procjene su da banke u regiji nisu još pogođene. Vodeći finansijski i ekonomski stručnjaci, kao i ministri vlada i državne banke posmatraju situaciju veoma smireno. Kriza će se u regiji osjetiti u manjem intenzitetu i sa zakašnjenjem. Sredinom sljedeće godine će se osjetiti posljedice. Razlog toga je, što najveći broj banaka u Jugoistočnoj Evropi pripada velikim evropskim bankama. Te banke imaju veoma restriktivne uvjete za dodjeljivanje kredita što se smatra dobrom prevencijom protiv trenutne krize.

Osim toga, ispostave velikih nacionalnih banaka u regiji imaju dobre rezerve kapitala i posjeduju strogo uređen menadžment, tako da ne trebamo brinuti o pogrešnom poslovanju tih banaka. Drugo pitanje je, da li će banke u regiji biti pogođene u slučaju da centrale tih banaka uđu u krizu. To je teško procijeniti jer to zavisi o kvalitetu poslovanja svake banke zasebno. Ako bi u tom slučaju ispostave banaka iz Jugoistočne Evrope – koje inače uspješno posluju – počele subvencionirati centrale koje su u krizi, onda bi naravno i ispostave upale u krizu.“

PREVEDEN: U kojoj mjeri su sigurne ušteđevine privatnih lica koja su svoj novac povjerile inostranim bankama? Osjete li se gubici zapadnih banaka i u ispostavama tih banaka u Jugoistočnoj Evropi?

PREVEDEN:„Ušteđevine privatnih lica su sigurne jer banke imaju velike rezerve kapitala. Međutim, ako pričamo o zapadnom Balkanu – to jest o zemljama kao što su Srbija, BiH, Makedonija i Bugarska – onda je važno napomenuti da se privatne ušteđevine u tim zemljama uglavnom čuvaju kod kuće. Taj kapital sigurno neće biti ugrožen.“

DW: Da li bi vlade zemalja Jugoistočne Evrope bile uopće u stanju pomoći pri suzbijanju krize?

PREVEDEN:„Vlade nisu uopće u stanju da interveniraju. Vlade u regiji se sve nalaze u velikim dugovanjima. Na primjer, hrvatski državni dug iznosi oko 90% bruto društvenog produkta. Dakle, nova dugovanja uopće nisu moguća, a i proces pridruživanja EU to ne dozvoljava.“

DW: Koje će posljedice kriza imati na ukupnu ekonomiju u regiji?

PREVEDEN„Smatram da će to imati direktne posljedice za mala i srednja preduzeća. Dakle, u fazi kada se ta preduzeća oporavljaju od loše političke situacije u regiji, nastupa nova kriza. A to je poskupljenje kredita. Koliko će se kamatne stope povećati, to je teško reći, ali 1 do 2 % sigurno."