Filmski karavan aktivizma

Revoltirani neaktivnošću i apatijom svojih vršnjaka, studenti u Kragujevcu su odlučili da naprave filmski festival koji će promovirati aktivizam i potaknuti mlade da se aktivno bave problemima u svojoj lokalnoj zajednici.

„Kragujevac je grad u kojem živi preko 30 000 mladih. Međutim, njih manje od jedan posto aktivno je uključeno u rješavanje lokalnih problema. To je poražavajuće“, kaže Milan Jovanović,  idejni tvorac festivala „Mov(i)e Activism“. Prve aktivnosti s ciljem da se mladi u Kragujevu pokrenu započele su 2014. godine i iz tih aktivnosti se 2016. razvio prvi Mov(i)e Activism Film Festival.

„Razgovarajući sa prijateljima izvan Srbije shvatio sam da je veliki broj mladih neaktivan i u drugim dijelovima svijeta, te da postoji opšta neobaviještenost mladih o tome kako mogu uticati na svoju lokalnu zajednicu. Tada sam zajedno sa njima došao da ideju da se festival održi i izvan Srbije“, kaže Jovanović i dodaje da je cilj da se festival prikaže u svim zemljama gdje za to ima potrebe i volje.

Repertoar festivala prilagođava se lokalnom kontekstu

Festival tako započinje putovanje u druge države, i kao filmski karavan gostuje u Hrvatskoj, Portugalu i Španiji, te ovogodišnju sezonu završava u Berlinu ove subote 15. jula. Teme prikazanih dokumentarnih filmova su uvijek konkretne individualne ili grupne akcije rješavanja problema u lokalnoj zajednici.

„U jednom od filmova iz Srbije pod nazivom „Borac protiv toga“, prikazana je priča momka koji je sa 14 godina počeo slati žalbe lokalnoj zajednici, primjećujući nepravilnosti u gradu. Na osnovu njegovih aktivnosti, na autobuskim stajalištima postavljen je red vožnje, a u Beogradu je zasađeno preko dvije hiljade stabala, jer je on primjetio da ono što je gradskim urbanističkim planom dogovoreno, gradska vlast u stvari nije izvršila“, objašnjava Jovanović.

Repertoar filmskog festivala „Mov(i)e Activism“ se u svakom gradu i državi prilagođava lokalnim potrebama i problemima i barem jedan film je iz države u kojoj se on i održava. Tako je u Berlinu od 13. do 15. jula prikazano devet filmova.

"Prikazani filmovi obuhvatali su sljedeće teme: pokret Food Not Bombs, antimilitarizam, gentrifikacija, život u alternativnim zajednicama, samoodrživost, anarhističke ideje, snaga individualnih aktivističkih akcija, utjecaj ekonomskih modela na razvoj umjetnosti i kulture, studentski aktivizam i nezavisne studentske zajednice", izjavila je Sarajka Ivana Dračo koja živi u Berlinu i jedna je od organizatorica berlinskog izdanja festivala „Mov(i)e Activism”

Volonterski rad i donacije

„Svi prikazani filmovi bili su za mene veoma motivirajući. U jednom od filmova su prikazani protesti kojima se nešto zaista i promijenilo, što u BiH skoro nikad nije slučaj. Aktivizam u Bosni i Hercegovini postoji, ali ne daje rezultate zbog opšte indiferentnosti i nedostatka perspektive “, izjavila je Dračo.

Filmski festival u svakom gradu je organizovan bez budžeta, uz volonterski rad i donacije, te tako i sam na neki način predstavlja aktivizam.

 „Nevjerovatno je kako se bez ikakvog budžeta može organizovati čitav filmski festival. Nismo imali plakate ili letke, a festival smo promovisali samo metodom „od usta do usta“ i preko društvenih mreža“, izjavljuje Dračo za Deutsche Welle i dodaje da su za uspjeh festivala koji je u prvoj godini svog održavanja obišao već pet zemalja, zaslužni samo motivacija i entuzijazam neformalne grupe pojedinaca koji žele promjene u društvu.

Dračo misli da bi organizovanje ovog festivala u Bosni i Hercegovini imalo smisla.

 „Radim na tome da se drugo izdanje festivala organizuje i u BiH. Najbolje bi bilo kada se on ne bi organizovao u Sarajevu, nego u Tuzli ili Mostaru, jer želimo podržati decentralizaciju“, izjavljuje Dračo.

Radionice kao dodatne aktivnosti na festivalu

Konkurs za slanje dokumentarnih filmova za drugo izdanje festivala otvoren je do kraja jula. Nakon selekcije najboljih filmova, nova sezona festivala otvara se u oktobru u Portugalu, u Coimbri, a Riga se iduće sezone priključuje kao jedan od partnera. U Srbiji će se festival osim u Kragujevcu održati i u Kraljevu.

 „Berlinsko izdanje festivala nam je do sada najveći uspjeh, jer smo dobili ogromnu podršku aktivističke scene i mnogi su zainteresovani za ideju. To je velika motivacija za naš tim“, kaže Jovanović, koji danas živi u Berlinu.

O tome da li je festival već donio konkretne rezultate Jovanović misli da je još rano govoriti. „Nakon samo jedne godine, teško je reći koliko smo uspjeli, ali mislim da je sama činjenica da se ideja spontano prenosi i na druge države, te da imamo veliki broj prijavljenih filmova, prošle godine više od 300, ipak govori da smo nešto postigli", dodaje on.

Dračo objašnjava da je cilj da se u narednim godinama u okviru festivala održe i radionice, a ne samo projekcije filmova. „Radionice o tome kako napraviti aktivistički film bile bi odličan dodatak već postojećoj ideji festivala i motivirale bi mlade i sve zainteresovane da budu više aktivni u svojim lokalnim zajednicama.“