Filipini na nišanu islamista | Politika | DW | 23.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Reportaža

Filipini na nišanu islamista

"Islamska država" nastanila se na ostrvu Mindanao na jugu Filipina. Vlada se drži vanrednog stanja, dok istovremeno muslimanima u svojoj zemlji obećava veću autonomiju, uključujući vlastitu vladu i parlament.

Sve što je ostalo od nekada veličanstvene džamije Bato-Ali sa zelenom kupolom je strašni izrešetani kostur. Ruševina ove džamije više od bilo koje druge građevine podsjeća na ono što se tu, na krajnjem jugu Filipina, dogodilo prije gotovo dvije godine.

„Na početku smo svi mislili da je to samo vic", prisjeća se Norodin Lucman. On dolazi iz jedne od najuticajnijih muslimanskih porodica u gradu Marawi, gdje se mjesecima vijorila crna zastava samoproglašene 'Islamske države'.

"Kako možete da napadnete samo jedan grad i uzmete desetine hiljada civila kao taoce?" No, dogodilo se upravo ono što se činilo nezamislivim. "Tako funkcioniše terorizam", dodaje Lucman.

„Kalifat" na jugoistoku Azije

Grad Marawi ima nešto više od 200 hiljada stanovnika i jedan je od najvećih muslimanskih gradova na inače katoličkim Filipinima. Grad se nalazi na jezeru Lanao na ostrvu Mindanao na jugu zemlje. Dvije lokalne islamske terorističke grupe, vjerne „Islamskoj državi" namjerile su da 2017. godine Marawi postane glavni grad "kalifata" na jugoistoku Azije. Sa nekoliko stotina boraca uspjelo im je da od maja do oktobra zauzmu centar grada.

Za to vrijeme su džihadisti ubijali kršćane, uzimali taoce, a najveće gradske džamije koristili kao svoje utvrde. U podrumu džamije Bato Ali zarobili su pored ostalih i katoličkog svećenika koji je oslobođen nakon 117 dana borbe.

Teroristi su filipinsku vojsku primorali na bitku sa najvećim gubicima nakon Drugog svjetskog rata, a u konačnici je sukob završen nakon brojnih vazdušnih napada i uz podršku američke vojske. Poginulo je više od 1.200 ljudi.

Philippinen - Im Visier des IS, Norodin Lucman (DW/S. Petersmann)

Norodin Lucman u uništenom gradu Marawi

Marawi je "samo početak"

Marawi je danas potpuno uništen. Baš kao i gradovi Rakka u Siriji ili Mosul u Iraku. Od obećavane rekonstrukcije se ne vidi skoro ništa. Deseci hiljada ljudi još uvijek žive u skloništima, ratno pravo se primjenjuje na cijelom otoku Mindanao, a borci IS su pobjegli u podzemlje. Nakon razornog bombaškog napada na crkvu na susjednom ostrvu Jino 27. januara 2019. godine, "Islamska država" je preuzela odgovornost za počinjeno djelo. Marawi je bio "samo početak", upozorava Norodin Lucman.

Kao vođa klana Lucman uživa svako poštovanje. Lično je poznavao mnoge mlade borce tzv. "Islamske države". Mlade, ljute muškarce iz susjedstva, bez perspektive. Oni su bili ti koji su Lucmanu dozvolili da dvanaestog dana bitke uspješno izvuče više od 150 civila iz borbene zone. I muslimane i kršćane.

Bombardovanje i uništavanje Marawija je „iza sebe ostavilo mnogo jada. Neraspoloženja. Ljutnje. Razočarenja. Svaki dan". Ukoliko se vlada energično ne prihvati problema, „ovdje će opet doći do ustanka", upozorava Lucman i govori o jednom „kolonijalnom ratu koji traje do danas."

Na otoku Mindanao i njegovim južnim susjednim otocima kao što je Jolo, tinja jedan od najdužih sukoba u Aziji - borba za moć između kršćanske većine, koja danas dominira filipinskom državom, i muslimanske manjine. Samo oko pet posto ukupnog stanovništva su muslimani. Skoro svi žive na drugom najvećem filipinskom ostrvu Mindanao. Tu su u prošlosti bili moćni sultanati, a onda su došli hrišćanski kolonizatori i doseljenici.

Karte Philippinen Marawi Mindanao EN

Na otoku Mindanao tinja jedan od najdužih sukoba u Aziji - borba za moć između kršćanske većine i muslimanske manjine (pet posto ukupne populacije).

"Diskriminacija" muslimana

Samira Gutoc, baš kao i Norodin Lucman, sebe vidi kao predstavnicu potlačenih i diskriminiranih. Ova 43-godišnja političarka iz Marawija želi postati senatorka. U filipinski Senat već 25 godina nije izabran nijedan musliman. "Ako nastavimo da vjerujemo da mir mogu da stvore samo ljudi u uniformama i na nacionalnom nivou, bez uključivanja lokalnog lokalnog stanovništva, Marawi će ostati neuspjeli eksperiment", kaže ona.

Gutok optužuje filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea da je žrtvovao Marawi u borbi protiv terorizma. "Marawi je primjer diskriminacije. Primjer zabrane da naše sukobe sami riješimo", dodaje ona. Po njenom mišljenju, pogrešno je odbijati pregovore sa lokalnim borcima IS-a, što Duterte kategorično radi.

Filipinska vlada je pregovarala prvenstveno sa "Islamskim frontom oslobođenja Moros" (MILF). To najveća muslimanska pobunjenička grupa na Mindanaou. MILF se decenijama borio za nezavisnu islamsku državu na jugu Filipina. Međutim, nakon dugogodišnjih pregovora, oni su odstupili od svojih najvećih zahtjeva i sada se među stanovništvom zalažu za dalekosežnu muslimansku autonomiju - sa samostalnim parlamentom, vlastitim budžetom i islamskim zakonima. Ako se uspije osnovati autonomna vlada u Bangsamorou (bukvalno: zemlja Morosa), ona će razoružati do 30.000 boraca.

Philippinen - Im Visier des IS, Samira Gutoc (DW/S. Petersmann)

Samira Gutoc (43) želi postati senatorka. "Već 25 godina u filipinski senat nije ušao nijedan musliman", kaže ona.

Prvi korak u pravcu federalizma

Katastrofa u Marawiju je ubrzala taj proces. Borba protiv IS-a poslužila je kao važan argument predsjedniku Duterteu - u inostranstvu poznatom po svom brutalnom ratu protiv droga. "Znam da Duterte i u Njemačkoj ima užasnu reputaciju", kaže filipinski politolog Richard Heydarian. Ali on zaslužuje poštovanje za stav koji je zauzeo na otoku Mindanao: "Iskoristio je moć svog predsjedništva i svog cijelog političkog kapitala da prisili filipinsku političku elitu da podrži Bangsamoro projekat."

Kada govore o vladi u udaljenom glavnom gradu, mnogi muslimani u Mindanaou spominju "imperijalnu Manilu". Autonomni Bangsamoro, koji će se oformiti u naredne tri godine, je u stvari nešto kao prvi korak ka federalizmu na ovom centralno upravljanom ostrvu. Za kandidatkinju za Senat, Samiru Gutoc, to je "mehanizam za konačno rješavanje lokalnih problema na lokalnoj razini". Ali da li je to i garancija za uspjeh u borbi protiv terorizma?

Između rivalstva i korupcije

Predsjednik Duterte na funkciji je još samo do 2021. godine. Nije potpuno isključena opcija da bi njegov nasljednik mogao raskinuti obećanje za autonomiju muslimanske države Bangsamoro. Isto tako nije potpuno isključena ni mogućnost eskaliranja sukoba unutar pobunjeničke grupe MILF ili između MILF i drugih pobunjeničkih grupa.

Pored toga, među tradicionalnim muslimanskim klanovima na otoku Mindanao vlada veliko suparništvo. Korupcija i nepotizam su široko rasprostranjeni, a prvi pokušaj samouprave je propao. Četiri decenije građanskog rata i više od 120.000 mrtvih ostavilo je traga. Područja u kojima živi muslimansko stanovništvo sada su među najsiromašnijim i najmanje razvijenim na Filipinima.

Philippinen Islamistenführer Isnilon Hapilon (picture alliance/AP Photo/Philippines Military)

Filipinski terorista Isnilon Hapilon (na slici) ubijen je u bitci za Marawi. Prethodno je odabran za emira tzv. "Islamske države"u jugoistočnoj Aziji.

Novi front

"Kada je IS na Bliskom istoku odlučio da u regionu jugoistoka Azije imenuje emira, rukovodstvo se nije odlučilo za Indonežana ili Malezijca", objašnjava politolog Heydarian. Lideri IS imenovali su Filipinca Isnilona Hapilona "zato što vjeruju da front nije u Indoneziji ili Maleziji, nego na jugu Filipina". Samo što se ovdje radi o propagandom narativu za navodnu borbu kršćanske vlade protiv muslimana, dodaje on.

Nakon pada kalifata "Isplamske države" u Siriji i Iraku, Mindanao bi još više mogao privući strane borce. I u bitci u Marawiju učestvovali su neki borci iz susjednih muslimanskih zemalja kao što su Indonezija i Malezija. I tamo su aktivne terorističke ćelije. Velika džungla i močvarna područja na obližnjim južnim filipinskim otocima nude dobra mjesta za skrivanje i lako su dostupna brodom. "Mindanao je sada opcija za povratak koja bi mogla biti šansa za tobožnje izbavljenje džihadista", vjeruje Richard Heydarian.

Mindanao pruža plodno tlo za islamističku propagandu, sve dok obećanje o autonomiji ne osigura jednake mogućnosti i bolje životne uslove.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije