Evropsko jedinstvo na „šengenskom ispitu“

Kako definisati jasne zajedničke kriterijume za privremenu suspenziju otvorenih granica unutar EU? Da li je odluka o uvođenju vanrednih graničnih kontrola pitanje zemalja članica ili Evrope, kao cjeline? Da li li se Šengen mora braniti ili on nije ni ugrožen? Na vanrednom sastanku Savjeta ministara unutrašnjih poslova EU, švedski ministar za politiku migracije i azila, Tobijas Bilstrom, pozvao je evropsku dvadesetsedmoricu da nađu zajedjedničke pozicije.

„Razvoj događaja u našem južnom susjedstvu izaziva veliku zabrinutost, pogotovo sada kada vidimo i izbjeglice iz Libije kako prelaze Mediteran. U pitanju više nisu uglavnom ekonomski migranti koji su do sada na Lampeduzu stizali iz Tunisa. To je razlog za usaglašen i jedinstven odgovor EU“, kazao je Bilstrom.

Privremeno uvođenje graničnih kontrola – pod određenim uslovima

Jačanje „evropskog pristupa“ je ono za šta se zalaže i Evropska komisija. Komesarka za unutrašnja pitanja EU Sesilija Malmstrom poziva na „više Evrope“, i manje mogućnosti za proizvoljne odluke kada su definisanje i primjena šengenskih pravila u pitanju:

„Potrebna su nam jasnija pravila i procedure kako bi se izbegle jednostrane i nekoordinisane odluke zemalja članica. Potrebna nam je bolja procjena i bolje rukovođenje Šengenom. Potrebni su nam instrumenti koje bi, pored već postojećih, imali na raspolaganju ako bi se zemlja članica našla u problemu. Potrebna su nam bolja pravila primjene, i kao posljednji korak, pod jasno određenim uslovima, može postojati mogućnost za privremeno uvođenje graničnih kontrola.“

U potrazi za jačim zajedničkim sistemom i pravilima, Evropska komisija ostavlja mogućnost da u nekim slučajevima, kao što su teroristički napadi ili slično, zemlja članica može da odluči da jednostrano i hitno aktivira neke mjere.

Danska oštro kritikovana

Iako iz mađarskog predsjedavanja EU poručuju da je većina zemalja članica protiv jednostranih mjera koje mogu da vode lančanoj reakciji, evropsko jedinstvo se već našlo pred problemom kada je u pitanju šengenski sistem. Italija i Francuska su, tumačeći dosadašnja pravila Šengena, odreagovale tako što su prvo italijanske vlasti, da bi olakšale pritisak talasa migranata na svoju teritoriju, počele da im izdaju vize za slobodno putovanje unutar cijelog šengenskog prostora. Francuska je zatim pojačala granične kontrole u pokušaju da spriječi ulazak migrantima u svoju zemlju. I Danska je najavila da će ponovo uvesti pograničnu kontrolu na prijelazima ka Njemačkoj i Švedskoj zbog, kako je zvanično saopšteno, „porasta kriminala uzrokovanog otvorenim granicama“.

Ovaj potez je naišao na oštre kritike, prvenstveno u Evropskom parlamentu, koji je već stavio do znanja da se protivi uvođenju novog kontrolnog mehanizma unutar evropskih granica. Danski ministar za integracije, izbjeglice i imigrante Soren Pind ipak kaže da je u pitanju „drama u evropskoj štampi“ i da je obavijestio svoje evropske kolege o čemu se zapravo radi. „Istina je da smo pojačali carinske kontrole. Međutim to je predstavljeno kao da ćemo uvesti pasoške kontrole i kontrolu ljudi, što nije slučaj. Dakle, u pitanju je samo jača carinska kontrola, što je već viđeno u drugim dijelovima Šengena“, obrazložio je Pind.

Predsjedavajući Savjetom ministara unutrašnjih poslova, mađarski ministar Šandor Pinter, izjavio je da su Danci predstavili svoje namjere na sastanku Savjeta u Briselu, ali da niko od prisutnih nije komentarisao ili diskutovao po tom pitanju. Slika o tome kako ćemo ubuduće prelaziti granice između država članica EU trebalo bi da bude jasnija poslije junskih izvještaja Evropske komisije, sastanaka Savjeta ministara, ali i samita lidera EU.

Autorka: Marina Maksimović
Odg. ur.: Marina Martinović