Evropski parlament: Karte se ponovo miješaju | Evropa | DW | 15.09.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Evropski parlament: Karte se ponovo miješaju

Na izborima 2019. populisti će izaći ojačani. Konzervativcima, okupljenim u Evropskoj narodnoj partiji, prijeti podjela. Poredak na koji smo navikli se ljulja. Unutar snaga centra jača Macron.

Jedno je sigurno: Sastav Evropskog parlamenta, koji je danas sa osam poslaničkih kluboma i grupa izrazito šaren, će nakon Evropskih izbora u maju 2019. postati još nepregledniji. U mnogim dijelovima Evrope će ojačati populističke partije, dok se klasične narodne partije osipaju. Momentalno je Klub poslanika Evropske narodne partije (EPP) sa 218 od ukupno 751 poslanika najjača politička snaga u Evropskom parlamentu. To bi se moglo promijeniti jer Klub poslanika ima sve više problema sa 12 nacionalističkih poslanika iz mađarske partije"Fidesz". Nakon što je Parlament sa okruglo 100 glasova EPP-a u kojem su i njemački demohrišćani zatražio da se protiv Mađarske, zbog deficita u domenu pravne države, povede postupak za kažnjavanje, počelo da je škripi u ovom poslaničkom klubu.

Šef Kluba poslanika EVP Manfred Weber, koji dolazi iz bavarske CSU, ne može se još izboriti da izbaci predstavnike Fidesz-partije iz poslaničkog kluba. Na pitanje, da li se Fidesz uklapa u Klub poslanika EVP, Weber je za DW izbjegao odgovor na ovo pitanje: "Ranijih godina je mađarski parlament uvijek bio spreman na kompromise. Sada to više nije tako. Stoga nam treba dijalog i to dijalog na novoj osnovi." Weber najprije želi sačekati rezultate „dijaloga" odnosno postupka protiv Mađarske u Evropskom vijeću. No, oni bi mogli biti na raspolaganju nakon evropskih izbora u maju 2019.

Orban nije sam

Nigel Farage

Orban: "Farage je najveći govornik u Evropskom parlamentu".

Partija Fidesz Viktora Orbana nije u potpunosti izolovana u EP. Mnogi demohrišćani iz Španije, Austrije, Italije pa čak i bavarske CSU su glasali protiv postupka za sankcioniranje Mađarske. Viktor Orban se doduše žali na šefa kluba poslanika EPP Manfreda Webera zbog nedostatka liderstva, ali istovremeno ne krije ni da bi sa svojim poslanicima bio spreman istupiti iz Evrospke narodne partije. Britanski poslanik i prvoborac za Brexit Nigel Farage iz "Partije za nezavisnot" predložio je Orbanu da osnuje novi Klub protivnika EU. Orban to još uvijek odbija. "Gospodin Farage je najveći govornik u Evropskom parlamentu. Slušati ga predstavlja pravo intelektualno zadovoljstvo. Ali mi nećemo slijediti njegov poziv, jer mi pripadamo EPP." Mađarski nacionalista Orban za sada ipak želi ostati sa demohrišćanima.

Austrijski desni populisti iz Slobodarske partije Austrije FPÖ pokušavaju pridobiti Orbana i nude mu saradnju u novom desno orjentisanom Klubu poslanika. Šef FPÖ-Heinz-Christian Strache namjerava skupa sa drugim desničarski orjentisanim političkim snagama isposlovati novu većinu u EP. U toj grupi bi bili francuski desničarski populisti okupljeni oko Marine Le Pen, potom Alternativa za Njemačku, Švedski „demokrati" i holandska partija slobode Geerta Wildersa. Možda bi im se mogla pridružiti čak i desno-radikalna "Liga" Mattea Salvinija iz Italije. Ona bi na evropskim izborima mogla dobiti nekoliko mandata. Desno orjentisani klub poslanika mogao bi biti relativno veliki i postati drugi ili treći poslanički klub po veličini u EP i na taj način potisnuti socijaldemokrate i nacionalno konzervativne snage.

Novi desno-populistički Klub poslanika u EP?

U ovakve scenarije Viktor Orban još se ne želi uključiti. Nakon posljednjeg, izrazito harmoničnog susreta sa šefom italijanske partije Lega Matteom Salvinijem, Orban je rekao: "Moje veze sa gospodinem Salvinijem ne baziraju se na stranačkoj politici. Mi sarađujemo na novou vlada, tu nije riječ o partijama". Mnoge populističke partije mogu zamisliti da se priključe novom ThinkThank-u „Pokret" Stevea Bannona, ultra desničarskog savjetnika američkog predsjednika Trumpa. Bannon, kojem je Trump pomogao da dobije funkciju savjetnika i koji je poslije pao u nemilost želi da ujedini populističku desnicu u Evropi.

Od odbijanja migracije i useljevanja on želi da napravi temu koja će voditi u izbornu pobjedu i biti hit izborne kampanje. I na ovo Orban gleda sa suzdržanošću. "Na izborima za evropski parlament velika tema će bez sumnje biti useljevanje. Ali to ne znači da će birači potpuno odustati od dosadašnjih glasačkih navika na nacionalnom planu . „Neće biti kandidature Amerikanaca, neće biti ni zajedničke evropske liste", rekao je Orban pred novinarima u EP u Strazburu.

Pitanje hoći li mađarska partija Fidesz imati još uvijek mjesto u EVP, biće zasigurno postavljeno na Kongresu početkom novembra. Tada će Webera njegova partijska familija kandidirati na čelnu funkciju. Ali najviše šansi na funkciju šefa najvećeg Kluba poslanika u novom sazivu 2019. mogao bi imati sadašnji šef moćne Evropske komisije.

Macron skuplja saveznike

I u lijevo-liberalnom taboru EP stvari se mijenjaju. Zagovarači EU igraju na kartu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji bi sada trebao, slično kao i u izbornoj kampanji za francuskog predsjednika, da unese polet i svjež vjetar u evropsku izbornu debatu. Macron se sa šefom liberalne frakcije (ALDE), Guyom Verhofstadtom dogovorio da osnuje veliki Klub poslanika-liberala. Nejasno je samo koliko poslanika Macronov pokret "Republika na putu" može odaslati u Evropski parlament. Momentalno su liberali sa 68 poslanika četvrta po redu politička snaga u EP. Mogli bi međutim biti jezičak na vagi koji ima prevagu, kada se radi o konkretnom izglasavanju. Thierry Cornillet je francuski liberal u EP i podržava Emmanuela Macrona, iako ne pripada njegovoj partiji. "Mislim da će desnica ojačati na narednim izborima. Zato je važno da i mi kao umjerene snage i pobornici EU ojačamo ", rekao je Cornillet za DW Strazburu.

Ojačati liberalni Centar

„Moralo bi nam uspjeti napraviti liberalni Klub poslanika okupljen oko Macrona. To onda više neće biti do sada poznati Klub poslanika ALDE, već nešto novo", nastavlja Cornillet. Nije mu toliko važno hoće li nova poslanička grupa uspjeti da istakne svog kandidata na neku od čelnih funkcija. "To nije obavezujuće. Ako im to čini zadovoljstvo, neka istaknu svog kandidata".

Hoće li kandidat za najveću funkciju u EU kojeg postavlja najveći Klub poslanika u EP biti izabran od strane parlamenta na mjesto predsjednika Evropske komisije, je posve drugo pitanje, smatra ovaj francuski poslanik. Kandidati na najvišim funkcijama su za Cornilleta sporedno pitanje. Njemu je sada najvažnije da se sve snage lijevog političkog spektra i centra ujedine protiv desnih populista.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije