Evropska delegacija u Srbiji: „Nismo znali da je tako loše"

Tretman kojem je bila izložena delegacija EP u Beogradu najblaže bi se mogao opisati kao kombinacija diplomatskog skandala i primitivne kampanje režimskih medija. Osim što su označeni kao nezvani gosti, članovi delegacije bili su izloženi brojnim prozivkama i u javnosti predstavljeni kao grupa neprijatelja Srbije.

Uoči posjete, u holu srbijanskog parlamenta preko noći je osvanula izložba o logoru Jasenovac, uz prateću napomenu da su pojedini članovi delegacije tražili da tu izložbu zaobiđu. Poslanici opozicije napomenuli su da inostrani gosti inače nikada tuda i ne prolaze, ali delegacija EP je ipak obišla izložbu i tom prilikom Tonino Picula, izvjestilac za Srbiju, dao je medijima jednu odmjerenu izjavu, kao i demanti da je neko želio preskočiti izložbu.

Izložbu je imao i ministar za evropske integracije Srbije Nemanja Starović, koji je u zgradi ministarstva postavio izložbu posvećenu operaciji „Oluja“, koju je delegacija EP također imala priliku da razgleda. Starović je na sastanku ponovio da će izložba biti otvorena sve dok je Tonino Picula na mjestu izvjestioca EP za Srbiju.

Delegacija EP izdržala 13 minuta

Umjesto, dakle, rješavanja primjedbi koje su se našle u rezoluciji EP, vlasti su se bavile kustoskim poslovima, pa ne čudi ni to što njihovi sastanci s delegacijom EP nisu slavno završili. Predstavnici vladajuće koalicije na tim sastancima pokušali su da inostrane goste napadnu tabloidnim narativima o zlom Zapadu, te su i ti susreti završeni prije vremena. Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić pedantno je izračunala da je opozicija s delegacijom EP provela 84 minute, a vlast svega 13 minuta.

„Nismo znali da je ovako loše“

Predstavnici civilnog društva nakon susreta istakli su da su im evropski parlamentarci rekli „da su znali da je loše, ali da nisu znali da je ovoliko loše“, govoreći o situaciji u Srbiji. Kako za DW kaže Jelica Minić iz Evropskog pokreta u Srbiji, „predstavnici civilnog društva sada su imali priliku da malo detaljnije predstave situaciju, o kojoj se u EP već mnogo zna. Osim toga, parlamentarci su došli u trenutku kada imamo dramatične događaje u Novom Sadu, plus jedan neprijateljski odnos vlasti prema njima, što je moralo ostaviti težak utisak. To je samo potvrdilo nalaze iz rezolucije EP iz prošlog oktobra“, smatra naša sagovornica.

Mislim da je situacija sada toliko eskalirala da je ljudima iz Evrope prilično jasno šta se ovdje dešava, ocjenjuje za DW novinar Nedim Sejdinović: „Ako pogledamo opću situaciju u svijetu, dobro je da još uvijek postoje oni koji se bave Srbijom. Moram reći da je i ranije, u kontaktima s inostranim predstavnicima, bilo teško objasniti dubinu krize u Srbiji, jer prosto nisu mogli povjerovati da se neke stvari dešavaju. Zato je odlično što su sada predstavnici opozicije, NVO-a, medija i akademske zajednice mogli predstaviti sadašnju situaciju, koja je veoma eskalirala od pada nadstrešnice“, upozorava Sejdinović.

Izložbom na goste

Izložbe o kojima govorimo „dio su jedne cjelokupne nediplomatske organizacije ove posjete“, ističe Jelica Minić i dodaje „da se sada postavlja pitanje da li bi nešto slično organizovali kada u Beograd dođu političari iz Njemačke ili kada u goste dođe mađarski premijer Viktor Orban? Ne znam da li će ovo izvlačenje mračnih strana prošlosti otvoriti neke svijetle puteve za Srbiju. To je poražavajući pristup koji Srbiju samo gura u dalju samoizolaciju“, napominje Jelica Minić.

Sličnu ocjenu iznosi i Nedim Sejdinović, koji kaže „da je ovo infantilna igra usmjerena ka biračima Srpske napredne stranke (SNS). To je stanje nekog povišenog patriotizma pod navodnicima i zaista je mučno koliko se na ovaj način zloupotrebljavaju žrtve vlastitog naroda. Delegacija i Tonino Picula poslali su potpuno suprotnu poruku – da je EU zasnovana na antifašizmu – i tako ogolili jednu jeftinu propagandu“, kaže Sejdinović za DW.

Šok: političari u političkoj misiji

Apsolutno hitra reakcija vlasti na ovu posjetu došla je od predsjednice srbijanskog parlamenta Ane Brnabić, koja je izjavila da je misija EP „politička“ i da je „na strani blokadera“. To i nije bilo neočekivano, jer srbijanske vlasti svaku opozicionu djelatnost i politički aktivizam inače vide kao rušenje ustavnog poretka i terorističku aktivnost.

Jelica Minić u tom kontekstu primjećuje da je „delegacija EP došla u partijsku državu, državu koju je zarobila jedna partija, i takva izjava to je samo potvrdila. Ali time nije uspjela sakriti činjenicu da su parlamentarci vidjeli jedno drugo lice Srbije i da u Srbiji postoji alternativa“, naglašava naša sagovornica.

Upravo je iz tog razloga i skovan izraz blokaderi, primjećuje Nedim Sejdinović, „jer srbijanske vlasti smatraju da imaju monopol na bavljenje politikom i učinile su sve da politiku i političko djelovanje ogade građanima. Tipično za autoritarne i diktatorske sisteme, u kojima je politika nešto loše. Ali ljudi koji se nalaze na čelu države, oni se, navodno, ne bave politikom nego vode državu u korist građana, samo oni znaju neke tajne, a svi ostali navodno samo žele vlast“, ocjenjuje Sejdinović.

Ciljane sankcije za režim

Opozicija je tokom susreta s delegacijom EP zatražila ciljane sankcije za pripadnike režima protiv kojih postoje dokazi o nasilju, korupciji i progonu ljudi. Jelica Minić smatra „da će ta inicijativa zavisiti od razvoja događaja. Ako nasilje bude eskaliralo, svakako da taj zahtjev ima smisla“.

„To je sada jedan komplikovan proces, u kojem postoje brojni drugi interesi“, navodi Nedim Sejdinović. „Čini mi se da će za tu vrstu sankcija veoma važan biti rasplet oko pokušaja vlasti da potpuno kontroliše pravosuđe, naročito Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK). Kriminal ima prekogranični karakter i to može napraviti ozbiljne probleme i zemljama Evropske unije“, upozorava Sejdinović.

Zabrinjavajuća doza represije

Šefica delegacije EP Marta Temido istakla je na konferenciji za štampu „da je ova misija dobila zabrinjavajuće izvještaje o represiji i pritiscima te pozvala na transparentnu istragu svih slučajeva nasilja nad demonstrantima“. Ostali članovi delegacije tokom, ali i nakon susreta koje su imali u Beogradu, ponovo su pozvali na dijalog u srbijanskom društvu, ali je takva vrsta apela naišla i na kritike u opozicionim krugovima. One su vjerovatno i opravdane, jer se postavljaju dvije dileme: kako voditi dijalog s vlastima koje jasno pokazuju da ih dijalog ne zanima i da li iko u EU vjeruje da je SNS spreman na bilo kakve istrage vlastitih kriminalnih radnji?

„Teško je zaista očekivati da će SNS voditi istrage o nezakonitim radnjama iza kojih stoji SNS“, upozorava Jelica Minić. „Dovoljno je pogledati sastav srbijanske vlade i vidjeti da oni čine onaj najgori dio politike SNS-a. Postoje i neka mala ostrva dijaloga, ali je nemoguće to provesti kao neki širi proces“, smatra naša sagovornica.

Osim što je ukinula dijalog u parlamentu i medijima, vlast je ukinula i bilo kakvu javnu debatu o bilo čemu, naglašava Nedim Sejdinović. „Jasno je da dijalog vlastima služi samo kao kupovina vremena. Sve je to iluzorno, a Evropljani to izgovaraju kao jednu opštu frazu za rješavanje svih političkih sukoba. Kada je riječ o istragama, tu imamo samo cinizam vlasti i stvorena je jedna monstruozna konstrukcija režima bez ikakvih obzira i skrupula“, zaključuje Sejdinović za DW.