'Evropa je u procesu dezintegracije'

Izgleda da italijanska privreda u ovom trenutku malo obećava. Kakva je Vaša procjena?

Mislim da ima mnogo više stvari oko kojih bi u ovom trenutku trebalo da brinemo, a ne samo o privredi. Tu je politička nestabilnost i neisgurnost koja je povezana sa referendumom o promjeni ustava koji ćemo imati u novembru. I još povrh svega toga tu je izbjeglička kriza, koja sve jače utiče na Italiju, jer su se migracije nakon zatvaranja Balkanske rute prebacile na Sredozemno more. Onda tu treba dodati privredni rast koji je u drugom kvartalu bio ravan nuli. Tako da ukupno gledano ima tu dosta stvari oko kojih čovjek treba da brine, ali ja ipak mislim da Italija ima sposobnost i snagu, ali i šansu da se od toga oporavi. No, morali bismo više raditi na tom.

Kada kažete, morali bismo više raditi, šta treba da bude urađeno?

Mislim da moramo da radimo na dvije stvari. Kao prvo mi imamo veoma visok stepen utaje poreza, a kao drugo nametnuli smo visoke poreske stope, što je neophodno jer imamo visoke javne izdatke. No, to su veliki problemi Italije. Mi moramo da smanjimo kako javne izdatke tako isto i poreske stope. I to su veliki izazovi, ali ja ne vidim drugo rješenje za izlazak iz krize.

Pomenuli ste da izbjeglička krize jako utiče na Italiju. Istovremeno Evropa ima gomilu problema. Ostavlja li Evropa Italiju u nekom smislu samu sa svojim problemima?

Znate, problem nije u tome da jedna zemlja u jednom određenom trenutku sama brine o svojim problemima. Uzmite Njemačku kao primjer: zar se Njemačka prije nekoliko mjeseci, kada je primila stotine hiljada izbjeglica, a ostatak Evrope nije uradio svoj dio posla, nije osjetila kao ostavljena od svih. Tako da je ovdje riječ o principijelnoj stvari. Ja u EU ne vidim jasan pristup rješavanju izbjegličke krize. Mi rješavamo problem za problemom ali ne razvijamo strategiju.

Mi moramo da razvijemo neophodne isntrumente kako bismo prebrodili izbjegličku krizu, isto kao što smo to radili tokom krize evra. Tada smo izmijenili sporazume, postigli ESM (Evropski stabilizacioni mehanizam). Upravo takvu vrstu akcije trebamo u izbjegličkoj krizi. Mi bismo morali napraviti nekoliko izmjena na sporazumima, kojima bismo harmonizovali odnos prema izbjeglicama, uspostaviti zajedničku obalsku stražu i graničnu zaštitu. Takve mjere bi trebalo da preduzmemo.

Imate li utisak da evropska ideja nije više toliko omiljena kao nekad?

Apsolutno. Ljudi su manje oduševljeni Evropom a konsekvenca je da političari vjeruju da bi i oni morali isto tako manje da budu oduševljeni idejom Evrope, kako bi dobili glasove. A to znači da će biti sve manje evropskih integracija. Znate, postoje mnoge oblasti za koje ne postoji nacionalno rješenje. Problemi poput borbe protiv terorizma ili odnosa prema migracijskim strujama. To su doduše odvojene teme, ali zajedničko je jedno: za obje nam je potrebno evropsko rješenje. Bez evropskog odgovora mi nemamo snažan odgovor, imamo samo političku neslogu. I to je razlog zašto su populističke partije danas tako viosoko kotirane. Ne postoji jasno rješenje za ljudske probleme i građani zato reaguju.

Da li ste zabrinuti zbog predstojećih izbora u drugim evropskim zemljama, kao na primjer u Francuskoj, gdje bi rezultati mogli biti još gori nego ranije?

Sljedeće godine se održavaju izbori u Njemačkoj i u Francuskoj, najvjerovatnije i u Španiji. Ako tome dodamo još i referendum u Italiji, imamo pred sobom 12 mjeseci u kojima bi političari četiri velike zemlje evrozone morali da stanu iza politike koju vode. Jer, ako budemo i dalje mislili da bismo morali da sačekamo nacionalne izbore, onda bismo stalno nešto čekali, a iskreno govoreći, ja mislim da evropski problemi ne bi mogli da čekaju 12 mjeseci. Mi smo već u jednom procesu dezintegracije. I ako budemo čekali na izbore u Španiji, Francuskoj i Njemačkoj u septembru 2017, strahujem da u septembru 2017. više neće biti Evrope.

Premijer Renci je napomenuo da bi Brexit mogao da bude šansa za Evropu i za privredu u Evropi. Vidite li i Vi to tako?

Mislim da je on s pravom rekao da smo svi bili protiv Brexita. Ali, kao što je Tereza Mej kazala: Brexit znači Brexit. Ujedinjeno kraljevstvo ne može više da ostane na bordu i mi bismo morali sa Velikom Britanijom da nanovo pregovaramo. Sve ovo bi bila šansa kada bi 27 članica, a posebno 19 članica evrozone, dobro promislile o Evropskoj uniji i počele ispočetka. Što bi se na latinskom reklo: ex malo bonum ili svako zlo za neko dobro. Brexit je nešto veoma loše, ali mi moramo to iskoristi kao šansu za novi početak.

Enrico Letta je bio premijer Italije od 2013. do 2014. Danas je dekan na Pariskoj školi za međunarodne odnose (PSIA) u Parizu.