Evropa ipak zna šta je krizni menadžment | Politika | DW | 13.02.2015
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Evropa ipak zna šta je krizni menadžment

EU se često prebacuje kako je na vanjskopolitičkom planu nejedinstvena i nesposobna da djeluje. U slučaju Ukrajine, Njemačka i Francuska su učinile sve kako bi korigovale tu negativnu sliku, komentariše Barbara Wesel.

Iscrpljeni, skeptični, ali i pomalo zadovoljni - učesnici maratonskih pregovora u Minsku mogu očekivati priznanje ostalih kolega na predstojećem susretu na vrhu EU u Briselu. Njemačka kancelarka Angela Merkel je dobila tamne kolutove oko očiju, ali je pokazala nevjerovatnu istrajnost. Još uvijek je uzdržana kada je riječ o rezultatima sporazuma. Ona i francuski predsjednik Francois Hollande govore jedino o tome da se probudila nada u mir. Pod ovakvim okolnostima njih dvoje i nisu mogli postići ništa više od toga. Ipak, oni su time pokazali da EU odista može nastupiti kao krizni menadžer i akter na vanjskopolitičkom planu.

Francuska i Njemačka su ponovo tandem

U ovom slučaju to je funkcionisalo i zbog toga jer su u pregovorima učestvovale samo dvije velike države EU.

Barbara Wesel

Barbara Wesel

Između njih, doduše, postoje razlike, ali su Njemačka i Francuska kroz istoriju blisko povezane međusobnom saradnjom. Merkel i Hollande su dovoljno odrasli ljudi da znaju da sada po strani treba ostaviti sporove o deficitu u budžetima ili o mjerama za pokretanje privrede, te da je mnogo važnije da nastupe zajednički. Samo tako su mogli ostaviti utisak na Vladimira Putina. Iskustvo da se u EU dolazi do rezultata onda kada sarađuju Francuska i Njemačka ponovo se potvrdilo tokom krize u Ukrajini, bez obzira na to što istinski pozitivan ishod pregovora više ne leži u rukama lidera te dvije zemje. U svakom slučaju je ova evropska inicijativa, sastavljena od beskrajnog strpljenja diplomata i upornosti, u prvi mah bila uspješnija od američkih prijetnji isporukama oružja propraćenih lupanjem šakama o sto.

Zajedništvo je ključ za politiku prema Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je, bez obzira na bojazan da bi borbe mogle biti nastavljene, pohvalio jedinstvo EU. Ipak, ono odista ne postoji. Politika prema Ukrajini je minsko polje, a države poput Austrije i Mađarske svaki put ustuknu kada se spomene proširenje sankcija protiv Rusije. Francuska je zbog blokade prodaje ratnih brodova Rusiji imala gubitak od pola milijarde eura. I njemačka privreda je imala gubitaka zbog mjera protiv Rusije. Seljaci u Poljskoj su zbog tih sankcija i poslovnih gubitaka dobili obeštećenje od EU. To su neki od razloga zbog kojih je proteklih mjeseci i unutar EU dolazilo do prepirke, ali su na kraju svi ostali jedinstveni.

U nekim drugim slučajevima to se nije desilo. Evropljani su na žalostan način zakazali u Siriji, baš kao i SAD. Tu su jedni čekali na odluku drugih i na kraju nije djelovao niko. Uspon "Islamske države" i prijetnja koja je nastala zbog političkog vakuuma u tom regionu je nakon terorističkih napada u Parizu evropskim liderima brutalno otvorila oči i ujedinila ih u borbi protiv nasilnih islamista. To što se sada postigao dogovor o pohranjivanju podataka o osobama koje lete avionima, o boljoj saradnji obavještajnih službi i o sprječavanju huškanja na teror preko interneta, rezultat je prethodno neuspješne vanjske politike EU. To je samo reakcija na vanredno stanje za koje EU i sama snosi dio krivice.

Velika Britanija u evropskom "ofsajdu"

Šteta da se Velika Britanija zbog djelovanja premijera Davida Camerona našla potpuno na margini evropske političke scene. London se oprostio od vođenja vanjske politike, iako Britanci, baš kao i Francuzi, imaju veliko iskustvo na Bliskom i Srednjem istoku. Politika koju njeguju konzervativci, a koja je na neki način neprijateljska prema EU, dovela je do toga da Velika Britanija iza aut-linije posmatra ono što se dešava u Briselu. London se za riječ javlja tek ponekad, kada se spomene euro ili kriza u Grčkoj. Uzgred rečeno, o toj temi se izjasnila energična predsjednica Litvanije Dalia Grybauskaite: "Grčka odista nije naš najveći problem."

A da li su toga svjesni i političari u Atini? Primirje na tom planu trajaće vjerovatno samo do sljedećeg susreta ministara finansija narednog ponedjeljka (16.2.2015.). A tada će ta mala zemlja svoje želje ponovo staviti iznad zajedničkog interesa.

Preporuka redakcije

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.