Eurosong u sjeni borbe za ljudska prava

Renomirana azerbejdžanska novinarka Kadija Ismailova je na vlastitoj koži osjetila što to znači kad kritično izvještavate o vladi u Bakuu. Početkom ožujka 2012. je Ismailova dobila anonimnu pošiljku s nedvosmislenim fotografijama nje i njezinoga dečka, koje su očito napravljene skrivenom kamerom u njezinom stanu.

Bila je priložena i poruka na kojoj je stajalo: "Droljo, ponašaj se lijepo. Inače ćeš biti oklevetana!". Reporterka je svoja istraživanja ipak nastavila i objavila prijeteće pismo. Tjedan dana poslije na internetu su objavljeni video snimci, koji ugrožavaju njezinu privatnost, kritizira Markus Löning, opunomoćenik njemačke vlade za ljudska prava: "Tad se požalila tužiteljstvu i kazala: molim vas provjerite ovo, slučaj nije istražen. To su metode, koje su jednostavno neprihvatljive."

Iskoristiti Eurosong za ukazivanje na stanje ljudskih prava

Ovakvim i sličnim slučajevima borci za ljudska prava žele skrenuti pozornost na stanje u Azerbejdžanu uoči ovogodišnjeg Eurosonga (ESC), koji se održava u Bakuu 26. svibnja. Azerbejdžanski aktivist Razul Džafarov je 2011. pokrenuo kampanju "Sing for Democracy" (pjevaj za demokraciju). "Odlučili smo da ESC iskoristimo kako bismo poboljšali stanje ljudskih prava u Azerbejdžanu. Za nas i za mnoge ljude u Europi to zasigurno nije samo kulturni događaj, nego i događaj koji poštuje slobode i prava drugih", kaže Džafarov.

Slučaj novinarke Ismailove je samo najnoviji primjer, navodi se iz Human Rights Watcha i dodaje da je u Azerbejdžanu trenutačno u zatvoru šest novinara. No aktivisti ne kritiziraju samo ograničavanje medijskih sloboda. Prema navodima nevladinih organizacija, brojni ljudi su politički zatvorenici, a i sloboda okupljanja je znatno ograničena.

Nafta bitnija od ljudskih prava i demokracije

Zapadu teško pada da osudi kršenja ljudskih prava u Azerbejdžanu, kaže Lejla Alijeva, direktorica Centra za nacionalne i internacionalne studije u Bakuu. Gospodarski odnosi su pritom očito u prvom planu, kaže ova politologinja i dodaje: "Kako azerbejdžanska vlada, tako i zapadne vlade, smatraju da su poslovi bitniji od demokratizacije i ljudskih prava." Goleme naftne rezerve Azerbejdžan čine posebice atraktivnim trgovinskim partnerom. Zbog toga i EU, ali i SAD tek tiho upućuju kritike, kaže Alijeva.

Borci za ljudska prava se zalažu za to da zapadne vlade Azerbejdžanu jače nego dosad ukažu na obveze prema Vijeću Europe, kojega je ova zemlja članica. A to se odnosi i na 46 presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, jer Azerbejdžan dosad nije primijenio niti jednu od tih presuda.

Autori: Roman Gonharenko / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić