1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Euroračunica Srba: šta se dobija, a šta gubi

5. april 2010

Bolja budućnost za mlade, uređena država, više posla i bolji standard su ono što građani Srbije očekuju od EU. Iako su pomak u integracijama praćeni odobravanjem, i dalje postoje brojne zablude i osporavanja.

https://p.dw.com/p/MnMP
Većina građana, posebno mladi, su za ulazak Srbije u EU.
Većina građana, posebno mladi, su za ulazak Srbije u EU.Foto: AP

Čak 65 odsto građana podržava pristupanje Srbije Evropskoj uniji, a sedamdeset odsto smatra da su vizna liberalizacija i primjena evropskih standarda u svakodnevnom životu izuzetno značajni. Građani su optimisti, ali su i dijelom uzdržani kada je riječ o očekivanjima od evropskih integracija:

„Pitanje je koliko smo mi spremni za Evropsku uniju? Lično mislim da smo daleko, barem po životnom standardu“, skeptičan je jedan Kragujevčanin. „Podržavam pristupanje Evropskoj uniji jer smatram da je to dobro za našu djecu jer im se otvara mogućnost školovanja i zapošljavanja“, dodaje njegova sugrađanka. Neki stvari posmatraju sa ekonomskog aspekta: „Evropa ima sve što je naše. Dobiće naše fabrike i jeftinu radnu snagu.“

Predsjednik Srbije Boris Tadić se nada da će Srbija 2014. godine postati članica EU.
Predsjednik Srbije Boris Tadić se nada da će Srbija 2014. godine postati članica EU.Foto: dpa

Zbog hronične dugogodišnje ekonomske krize i lošeg životnog standarda, građanima Srbije najprivlačniji je svakodnevni ugodan život Evropljana. Iako podržavaju borbu protiv korupcije, reformu pravosuđa, zdravstva ili obrazovanja, neizvesno je koliko su građani spremni da prihvate i novi sistem vrijednosti, kaže Vladimir Paunović, predsjednik Nevladine organizacije „Milenium“:

„Građani Srbije Evropsku uniju doživljavaju kao ‘odriješenu kesu’, nešto kao u vrijeme Titovih kredita. Međutim, to u praksi nije tačno. Evropska unija je, prije svega, jedan uređen sistem vrijednosti zakonitosti i pravila funkcionisanja koja jednostavno moraju da se poštuju. Vi ne možete biti za ulazak Evropsku uniju a da, recimo, ne dolazite na posao, da vam je težak rad u „Fijatovoj“ fabrici, ili da mrzite svoje komšije.“

I Česi se plašili gubitka identiteta

Nedoumice poput one da li evropske integracije znače i gubitak suvereniteta, nisu specifične samo za Srbiju. Svojevremeno su se otpori integracijama javljali i u češkoj javnosti, jer je kod građana postojao strah od ponavljanja „sovjetskog scenarija“, kaže Jan Vlkovski, savjetnik u ambasadi Češke Republike u Beogradu.

„Htjeli smo ponovo da se nađemo u društvu razvijenih, demokratskih i snažnih država koje se okupljaju za odbranu zajedničkih vrijednosti i koje pojedinačno odlučuju. Ipak, ljudi su se najviše plašili da ćemo opet izgubiti neki dio suvereniteta, kao što smo ga izgubili pod sovjetskom diktaturom i da će o nama bez nas opet odlučivati neko drugi.“

Upoznati građane sa benefitima

Hapšenje i izručenje u Hag Ratka Mladića je jedan od uslova.
Hapšenje i izručenje u Hag Ratka Mladića je jedan od uslova.Foto: AP

Kao posljedica straha od promjena i nepoznatog, nerealnih očekivanja ili predrasuda, često se dešava da se u javnosti činjenice o eurointegracijama pogrešno protumače. Zbog toga je zadatak države, civilnog sektora i medija da građane što bolje upoznaju sa mogućnostima koje pruža članstvo u Evropskoj uniji, smatra direktorka Kancelarije za evropske integracije Milica Delević:

„Govorimo o dvije stvari: prvo je kolikom brzinom sprovodite unutrašnji reformski proces, što zavisi od sposobnosti izvršne vlasti, ali i u velikoj mjeri od konsenzusa koji postoji u društvu. Naravno, govorimo i o sposobnosti izvršne vlasti da taj konsenzus, koji postoji ili ne postoji, pretoče u djelo. Građani za neke stvari očekuju benefite, ali nisu spremni da se mnogo menjaju da bi do tih benefita i došli.“

Ne možemo čekati da vlast sve uradi

Profesorka Fakulteta političkih nauka Tanja Miščević naglašava da građanima treba objasniti da članstvo u Evropskoj uniji ograničava samovolju svih nas, od bezbijednosti u saobraćaju do sigurnosti hrane i uspostavljanja pravne države:

„Osnovni posao jeste nastavak svih onih reformi koje put ka Evropi ili ka Evropskoj uniji podrazumijeva. To nije samo usvajanje evropskih zakona i njihova implementacija. Ne možemo se samo osloniti niti na državnu niti na lokalnu administraciju. I mi građani imamo nekakve obaveze, a to je usvajanje evropskih vrijednosti.“

Srbija nije u stanju da predstavi sve ono dobro što je uradila u procesu evropskih integracija, niti da otkloni neodoumice koje postoje oko primjene Sporazuma o stabilizaciji i prisruživanju, što je veliki problem, smatra Tanja Miščević.

Autor: Miloš Santrač

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić