Europski promjenjivi kurs prema Libiji | Evropa | DW | 24.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Europski promjenjivi kurs prema Libiji

EU zapravo priznaje vladu u Tripoliju, ali upravo kod Francuske postoje sumnje. Demonstranti zahtijevaju kraj francuskog miješanja, dok general Haftar napreduje.

Kada je riječ o vanjskoj politici svaka riječ je važna i zbog toga je ponekad posebice interesantno koje riječi ne bivaju izgovorene. Tačno sedmicu nakon što je libijski general Chalifa Haftar krenuo u ofanzivu za preuzimanje sjedišta vlade nacionalnog jedinstva, koja je međunarodno priznata, povjerenica EU za vanjsku politiku Federica Mogherini je izdala prvo saopćenje. U njemu je ona napade Libijske nacionalne vojske nazvala opasnošću za ljude u zemlji kao i za mirovni proces kojeg vode Ujedinjeni narodi. Mogherini je sve uključene u konflikt pozvala na primirje, ali ime Chalifa Haftar je izbjegla navesti. (Nekoliko dana kasnije ga je spomenula u svom govoru pred Europskim parlamentnom.)

Poseban slučaj Francuska

Brojni izvještaji jedva da ostavljaju mjesta sumnji zašto se Haftar imenom ne navodi u dokumentu: Navodno je Francuska iza kulise zabranila njegovo pominjanje imenom. Bivši general je imao ključnu ulogu u podjeli Libije od građanskog rata 2014. godine i osnivanjem Libijske nacionalne vojske, čije je sjedište u Tobruku, nije priznao vladu nacionalnog jedinstva u Tripoliju. Libijska nacionalna vojska, a time i Haftar, nemaju državni legitimitet. Međutim 2017. godine mu je novi francuski predsjednik Emmanuel Macron pomogao da dobije diplomatsku valorizaciju: Nastojeći riješiti konflikt u Libiji on je obojicu međusobno suprotstavljenih vlastodržaca pozvao u Pariz gdje je s obojicom vodio povjerljive razgovore.

Macron je tada mogao izvijestiti o važnom uspjehu za njega: Al-Saradš i Haftar su izrazili svoje slaganje sa održavanjem novih izbora u cijeloj Libiji. No oni do sada nisu održani. Francuska ima posebnu odgovornost jer je bila pokretačka snaga vojne intervencije 2011. godine. Bombardiranje koje je provela koalicija, koju je provodila Francuska, dovelo je do svrgavanja libijskog vlastodršca Muamera al-Gadafija i u konačnici do današnjeg vakuma u vlasti u Lbiji.

Libyen Konflikt l Demonstrationen gegen die Offensive von Khalifa Haftar in Tripolis (Reuters/A. Jadallah)

Demonstracije u Tripoliju

Haftarovo širenje utjecaja

Nakon Macrona Haftar je susreo i druge inozemne političare. S vremenom je generalu pošlo za rukom da tiho i polako proširi svoju bazu moći tako što je na svoju stranu privukao niz manjih grupa stanovništva - vjerojatno uz finansijsku podršku Rusije i nekih zaljevskih zemalja. 

Prije nekoliko sedmica je obznanjeno da on u međuvremenu kontrolira najvažnija naftna polja na jugu zemlje. Za Francusku ne samo nafta, već i sama južna granica ima geopolitički značaj jer su iza nje bivše francuske kolonije Čad i Niger. U slučaju da Francuska sada pretpostavi da Haftar ima bolje karte u rukama za stabilizaciju zemlje podrška njemu bi bila logična.

Zvanična francuska pozicija je drugačija. Na Veliki petak je Elisejska palača izdala nedvosmisleno priopćenje: "Francuska podržava legitimnu vladu premijera Fajis al-Saradša i istragu UN-a". Mnogima je ipak teško povjerovati u to - čak i samoj vladi nacionalnog jedinstva u Tripoliju. Razlog za ovakvo jasno saopćenje francuske vlade bio je prigovor  libijskog ministra vanjskih poslova Fathija Bacha Agha da Francuska podržava "kriminalnog Haftara". Vlada nacionalnog jedinstva je nakon toga prekinula diplomatske veze sa Parizom, a tokom vikenda je stotine ljudi u Tripoliju demonstriralo protiv Francuske i Haftara.

Italijanski desničarskoekstremni ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini je Francusku čak optužio za otvoreno suradnju sa Haftarom. Italija samu sebe označava kao sjevernog "susjeda" nekadašnjih francuskih kolonija. Otkako je Libija postala središte za afričke migrante na putu ka Europi Rim posebice pokazuje interes za uređene odnose.

Potrebna intervencija Njemačke

Njemačka vlada mora "sve učiniti da dovede Italijane i Francuze na zajedničku liniju", zahtijeva glasnogovornik za vanjskopolitička pitanja Kluba poslanika Zelenih u Bundestagu, Omid Nouripour u intervjuu za DW. "Francuzi moraju shvatiti da se unutar Europske unije mora potruditi za balans u interesima", kaže Nouripour. "Ako je riječ o tome da se pronađe zajednička linija u Libiji, Francuzi i Italijani moraju doći do rješenja koje podrazumijeva interese obje strane", rekao je on. Prema njegovom mišljenju posao je njemačke vlade da to pojasni francuskim prijateljima. 

Njemačka preuzimanjem mjesta predsjedavajućeg Vijećem sigurnosti UN-a ovog mjeseca dobija i posebnu ulogu kada je riječ o rješavanju međunarodnih konflikata. Francuska je predsjedavala u martu, a kao simbol povezanosti obje zemlje dijele predsjedateljsku stolicu oba mjeseca. Kada je riječ o pitanju Sirije čini se ipak da se ne slažu. Njemačka kancelarka Angela Merkel je osudila Haftarov napredak. Njemačka mora ipak insistirati na tome da Francuska izvrši svoj utjecaj na Haftara kako se situacija ne bi dodatno pogoršala, rekao je Nouripour: "Veliko prijateljstvo sa Francuskom mora omogućiti da ima dovoljno manevarskog prostora."

Kao predsjedatelj se Njemačka zalagala za to da se Vijeće sigurnosti UN-a pozabavi stanjem u Libiji. Vanredna sjednica održana na Veliki četvrtak završila je bez zajedničkog zaključka. Razlog za to očito nije bila Francuska, nego veto Rusije i SAD-a. Reuter je izvijestio, pozivajući se na diplomatske izvore, da je Rusija željela da prihvatiti imenovanje Haftara kao odgovornost, dok SAD nisu navele razlog.

Američka vlada je međutim navela da je predsjednik Donald Trump već prije nekoliko dana razgovarao telefonski sa Haftarom. Trump je, kako se navodi, pohvalio Haftarovu ulogu u borbi protiv terora i u osiguranju libijskih naftnih rezervi. Razgovaralo se, kako je navela Bijela kuća, i o "zajedničkoj viziji" libijske tranzicije ka stabilnoj demokratiji.

Napadi se nastavljaju

I dok međunarodna zajednica ne pronalazi put da reagira na razvoj situacije u Libiji Chalifa Haftar vojnim putem stvara nove činjenice. Svjetska zdravstvena organizacija u međuvremenu navodi da je ubijeno 254 osobe i više od 1200 povrijeđeno od početka ofanzive. Nakon zračnih napada u noći na nedjelju stanovnici Tripolija su izvijestili o tome da su čuli brujanje poput bespilotnih letjelica. Do sada su Haftarove paravojne formacije napade izvodile starim avionima, koji uglavnom potiču iz bivšeg Sovjetskog saveza. Ako sada posjeduju dronove to bi bila indicija o jakoj međunarodnoj podršci.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije